Upravni odbor Nvidije pokrenuo je istragu o odnosu šefa tvrtke Jensena Huanga s poslovnom ženom Alice Huang, za koju se sumnja da je kineska špijunka koja je omogućavala isporuke Nvidijinih čipova kineskim tvrtkama. Njihova navodna ljubavna afera izazvala je ozbiljnu krizu u jednoj od najmoćnijih tehnoloških kompanija na svijetu. No dok Nvidia istražuje je li njezin direktor bio meta strane obavještajne operacije, u medijima se razvila zanimljiva rasprava. Kako se zapravo zove špijunska metoda u kojoj se ljubavna veza koristi za izvlačenje povjerljivih informacija?
Huang je proteklog vikenda priznao izvanbračnu vezu i ispričao se obitelji i zaposlenicima. U međuvremenu je uprava Nvidije pokrenula neovisnu istragu nakon izvješća da je žena s kojom je bio u vezi, Alice Huang, bivša direktorica singapurske tehnološke tvrtke Megaspeed, možda djelovala bila kineska špijunka.
Iz Nvidije kažu da zasad nema razloga vjerovati da su ugrožene njezine poslovne tajne ili američka nacionalna sigurnost. No slučaj je izazvao veliku pozornost zbog Huangove uloge u razvoju umjetne inteligencije i važnosti Nvidijinih čipova u tehnološkom nadmetanju SAD-a i Kine.
Dok se čeka rasplet istrage, novinari, komentatori i jezikoslovci počeli su raspravljati o dvama engleskim izrazima koji su se pojavili u izvještavanju o slučaju: 'honeytrap' i 'honeypot'. Iako se oba izraza u medijima koriste za opisivanje iste navodne špijunske operacije, njihovo podrijetlo i izvorna značenja nisu jednaki, piše CNN.
vezane vijesti
Honeytrap ili honeypot: U čemu je razlika?
Izraz 'honeytrap', koji bi se mogao prevesti kao 'medena zamka', označava metodu u kojoj se privlačnost, zavođenje ili romantična veza koriste kako bi se od određene osobe izvukle povjerljive informacije, stekla kontrola nad njom ili je se dovelo u položaj pogodan za ucjenu.
Riječ je o dobro poznatoj špijunskoj taktici kojom se nastoji steći povjerenje mete i iskoristiti njihov odnos za prikupljanje informacija ili ostvarivanje drugih ciljeva.
S druge strane, 'honeypot' doslovno znači 'posuda s medom', a taj se izraz danas često koristi u kibernetičkoj sigurnosti. Označava lažni sustav, poslužitelj ili mrežu koji su namjerno postavljeni kao mamac za hakere kako bi se otkrilo njihovo djelovanje i proučile metode napada.
Razlika je, dakle, u tome što se 'honeytrap' tradicionalno odnosi na zamku koja uključuje romantični ili seksualni odnos, dok se 'honeypot' u računalnoj sigurnosti koristi za tehnički mamac namijenjen napadačima. Međutim, granica između ta dva izraza s vremenom se zamaglila pa se 'honeypot' sve češće koristi i za špijunske operacije u kojima važnu ulogu ima zavođenje.
To se dogodilo u izvještavanju o Huangu. CNN i The Spectator koristili su izraz 'honeytrap', dok su Wall Street Journal i Reuters posegnuli za 'honeypotom'. Gady Epstein, urednik britanskog Economista, na društvenoj mreži Bluesky poručio je da je prihvaćanje izraza 'honeypot' umjesto 'honeytrap' pravi skandal u cijeloj priči.
Izraz je popularizirao poznati pisac špijunskih romana
Iako se zavođenje za potrebe špijunaže koristi stoljećima, sam izraz 'honeytrap' je novijeg datuma. Prema Oxfordskom rječniku engleskog jezika, prvi zabilježeni primjer njegove upotrebe u tom značenju nalazi se u romanu 'Tinker Tailor Soldier Spy' iz 1974. godine, koji je napisao slavni britanski autor špijunskih romana John le Carré.
Le Carré, pravim imenom David John Moore Cornwell, i sam je svojedobno radio za britanske obavještajne službe. Budući da nije smio otkrivati stvarne pojedinosti njihova rada, za potrebe svojih romana osmislio je niz izraza koji su zvučali poput autentičnog špijunskog žargona. Među njima je bio i 'honeytrap'. U intervjuu za BBC 1976. godine objasnio je da se izraz odnosi na operaciju u kojoj se muškarca namjerno dovodi u situaciju seksualnog iskušenja.
Zanimljivo je da su se pojedini izrazi koje je osmislio za svoje romane kasnije toliko proširili da su postali dio stvarnog obavještajnog i svakodnevnog jezika.
Popularnosti takvih priča pridonijeli su špijunski romani, filmovi i mediji, u kojima se žene uključene u obavještajne operacije često prikazivalo kao zavodljive i opasne špijunke. Jedan od najpoznatijih povijesnih primjera takvog prikaza je Mata Hari, nizozemska plesačica osuđena za špijunažu tijekom Prvog svjetskog rata.
Kako je 'posuda s medom' završila u svijetu hakera?
Za razliku od 'honeytrapa', izraz 'honeypot' ima mnogo dulju povijest. Oxford English Dictionary njegovu upotrebu prati sve do otprilike 1475. godine, kada je označavao običnu posudu za čuvanje meda. S vremenom je dobio niz prenesenih značenja. Već početkom 17. stoljeća koristio se i za privlačnu osobu, a kasnije je postao dio različitih izraza povezanih s iskušenjem i privlačenjem pozornosti.
Novo značenje dobio je tijekom 1990-ih, kada se počeo koristiti u računalnoj sigurnosti.
Stručnjaci su taj naziv prihvatili za sustave koji izgledaju kao primamljive mete za hakere, ali zapravo služe kao zamke. Napadač koji pokuša provaliti u takav sustav otkriva svoje metode, a stručnjaci za sigurnost mogu pratiti njegovo ponašanje i prikupljati podatke o pokušajima napada.
Izraz se postupno počeo širiti i izvan tehnološkog područja. Danas se 'honeypot' nerijetko koristi kao sinonim za 'honeytrap', osobito u američkim medijima, iako dio jezičnih stručnjaka smatra da bi razliku trebalo zadržati.
