Arheolozi su u grobnici pored ljudskih ostataka pronašli tragove sjemenki kanabisa, no skeptici predlažu da ovo nije dovoljno dokaza da se utvrdi kako su i za što stari Skiti koristili kanabis
Arheolozi su u monumentalnoj grobnici u južnom Sibiru pronašli više od tisuću sjemenki kanabisa, što bi moglo biti najstariji arheološki dokaz njegove uporabe zbog psihoaktivnih učinaka. Istraživanje upućuje na to da su drevni Skiti možda koristili biljku u ritualima, no znanstvenici još ne mogu potvrditi jesu li je pušili ili konzumirali na neki drugi način.
Arheolozi koji istražuju drevnu kraljevsku grobnicu na nalazištu Tunnug 1 u dolini Uyuk u južnom Sibiru pokraj ljudskih su ostataka pronašli više od tisuću sjemenki kanabisa. Riječ je o području koje se ponekad naziva Dolinom kraljeva Sibira. Nalazi su objavljeni u časopisu Science i mogli bi pomaknuti najranije poznate dokaze o uporabi kanabisa zbog njegovih psihoaktivnih svojstava za otprilike 300 godina.
vezane vijesti
Grobnica, promjera oko 140 metara, povezuje se sa Skitima, drevnim nomadskim narodima koji su se kretali središnjom Azijom te dijelovima današnje južne Rusije i Ukrajine. Dr. Gino Caspari sa Sveučilišta u Bernu, koji je vodio arheološka iskapanja, rekao je da su istraživači tijekom rada u središnjem dijelu grobnice najprije uočili sitne crne točkice. Tim od 2017. istražuje monumentalnu grobnicu, a sjemenke su pronađene tijekom iskapanja nekoliko ukopa u njezinu središtu. Istraživači su ih prepoznali prema karakterističnim uzorcima na površini, piše Euronews.
Ubrzo nakon toga pronašli su i sačuvanu ljudsku kosu, što im je omogućilo da pokušaju utvrditi jesu li ljudi pokopani na tom mjestu konzumirali kanabis.
Drevni grčki povjesničar opisivao je skitske obrede s kanabisom
Otkriće bi moglo pružiti arheološku potporu povijesnim zapisima o uporabi kanabisa među Skitima. Grčki povjesničar Herodot još je u 5. stoljeću prije Krista opisivao kako su se Skiti okupljali u šatorima, udisali dim kanabisa i glasno se smijali. U četvrtoj knjizi svojih Povijesti opisao je kako su bacali sjemenke konoplje na užareno kamenje, nakon čega bi nastajao gust dim. Prema njegovu zapisu, Skiti su se pod šatorima prepuštali takvim parnim kupeljima i pritom glasno izražavali zadovoljstvo.
Caspari smatra da je novo otkriće u skladu s Herodotovim opisima, ali naglašava da istraživači ne mogu utvrditi je li kanabis iz grobnice bio pušen ili konzumiran na neki drugi način. Znanstvenici smatraju i da sjemenke nisu dospjele u grobnicu slučajno, nego su ondje namjerno položene. To bi moglo značiti da je kanabis imao posebno značenje u skitskim pogrebnim običajima.
Prema Caspariju, kontekst nalaza upućuje na moguću ritualnu uporabu, a ne na rekreativno konzumiranje. Istraživač je iznio i pretpostavku da se biljka možda koristila za sediranje ljudi prije obreda ljudskog žrtvovanja. U grobnici su, naime, pronađeni i dokazi o žrtvovanju konja, a istraživači ne isključuju mogućnost da su u obredima sudjelovale i ljudske žrtve. Caspari ipak naglašava da je takvo tumačenje zasad samo spekulacija koju nije moguće dokazati.
Stručnjaci upozoravaju na ograničenja istraživanja
Nisu svi neovisni stručnjaci uvjereni da otkriće dokazuje kako su Skiti koristili kanabis kao drogu. Volker Auwaerter, voditelj odjela za forenzičku toksikologiju pri Sveučilišnom medicinskom centru u Freiburgu u Njemačkoj, smatra da je analiza ljudske kose znanstveno slaba i da nema dovoljno dokaza za zaključak o konzumaciji kanabisa.
Prema njegovu mišljenju, upravo je analiza kose ključna za glavne tvrdnje istraživanja - da su ljudi konzumirali kanabis i koristili ga zbog njegovih psihoaktivnih svojstava. Smatra da je taj dio rada daleko ispod razine onoga što je bilo moguće postići dostupnim metodama. Otkriće zato predstavlja mogući novi trag u istraživanju povijesti kanabisa, ali zasad ne daje konačan odgovor na pitanje jesu li drevni Skiti koristili biljku kako bi se drogirali.
