Istraga Radija Slobodna Europa (RFE/RL) otkrila je da je proizvođač industrijskih strojeva Grindex iz Srbije od ožujka 2022. do ožujka 2025. u Rusiju izvezao opremu vrijednu oko 27,5 milijuna eura, a dio nje poslije je završio u tvrtkama ruske obrambene industrije.

Istraga objavljena 10. studenoga temelji se na podacima ukrajinske vojne obavještajne službe te analizi ruskih financijskih zapisa i komercijalnih baza. Prema njezinim nalazima, Grindex je nastavio isporučivati industrijske strojeve ruskim posrednicima i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Neki od tih posrednika naknadno su se našli pod američkim i europskim sankcijama zbog potpore ruskom vojno-industrijskom kompleksu, piše U24.

Grindex je tvrtka sa sjedištem u Kikindi na sjeveru Srbije, a proizvodi opremu za obradu metala, uključujući računalno upravljane CNC brusilice koje se koriste u industrijskoj proizvodnji.

Prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe, strojevi su u Rusiju stizali preko nekoliko posredničkih tvrtki, a dio njih potom je opremao poduzeća u sastavu Rosteca, ruskog državnog industrijskog i obrambenog konglomerata.

Strojevi završili kod proizvođača vojne opreme

Jedan od posrednika bila je ruska tvrtka Alfa Machinery Group (AMG), dobavljač opreme za obradu metala koji su SAD sankcionirale 2023., a Europska unija u prosincu 2024. godine. Prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Grindex je s tom tvrtkom u prosincu 2022. sklopio ugovor o isporuci CNC brusilice vrijedne oko 778.000 eura. Stroj je isporučen i nakon što se AMG već našao pod američkim sankcijama.

AMG je opremu potom proslijedio Strojarskom proizvodnom udruženju I. Rumjancev, proizvođaču zrakoplovnih komponenti koji posluje u sastavu Rosteca.

U zasebnom ugovoru iz 2023. Grindex je AMG-u prodao još jednu CNC brusilicu, vrijednu više od 384.000 dolara, odnosno oko 342.000 eura. U Rusiju je uvezena u veljači 2025., a dva mjeseca poslije isporučena je tvrtki Gidravlika iz Ufe, također članici Rosteca koja proizvodi zrakoplovne komponente.

Prema ukrajinskim obavještajnim podacima, taj je stroj bio namijenjen proizvodnji klipnih dijelova za precizne hidrauličke i gorivne sustave.

Istraga je identificirala i druge ruske tvrtke koje su uvozile Grindexove strojeve. Među njima su Finval Energo i Unimatik MSK, obje pod američkim sankcijama. Finval Energo je od 2022. do 2025. navodno uvezao Grindexovu opremu vrijednu oko 12 milijuna eura, no nije utvrđeno o kojim je točno strojevima riječ ni tko ih je na kraju preuzeo. Unimatik MSK je, prema ukrajinskim podacima, od 2022. do 2024. uvezao opremu vrijednu oko 980.000 eura.

Oprema stigla i do proizvođača Iskandera

Grindexovi strojevi do ruskih obrambenih poduzeća stizali su i preko posrednika koji sami nisu bili pod zapadnim sankcijama.

Tako je ruska tvrtka Krona 2024. isporučila jednu brusilicu Grindexa Strojarskom konstrukcijskom birou, poduzeću iz sastava Rosteca koje sudjeluje u proizvodnji raketnih sustava, uključujući kratkodometni balistički sustav Iskander-M.

Drugi stroj uvezen je preko moskovskog poduzetnika Denisa Babičeva, koji ga je 2025. iznajmio ruskom proizvođaču navigacijskih, upravljačkih i stabilizacijskih sustava za vojne zrakoplove. Ta tvrtka proizvodi sustave za letjelice poput MiG-a 29 i Su-27, navodi RFE/RL.

Unatoč takvim isporukama, sam Grindex nije pod američkim ni europskim sankcijama. Srbija, koja je kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, nije se pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije, ali ima propise o kontroli izvoza robe koja se može koristiti i u civilne i u vojne svrhe.

Srbija je 2025. donijela zakon kojim je pooštrila ograničenja izvoza robe s dvojnom namjenom. No Ministarstvo unutarnje i vanjske trgovine Srbije reklo je za RFE/RL da Grindexu nije izdalo izvoznu dozvolu.

‘Ministarstvo nije upoznato s proizvodnim programom i karakteristikama Grindexovih proizvoda’, odgovorili su iz tog resora, dodajući da nemaju dovoljno informacija kako bi utvrdili podliježu li strojevi te tvrtke izvoznim kontrolama ili ograničenjima. Srpska carinska uprava zasebno je potvrdila da nije provodila dodatne kontrole Grindexovih isporuka.

Ella Skybenko, viša istraživačica za istočnu Europu i središnju Aziju u Centru za poslovanje i ljudska prava, upozorila je da odluka Srbije da ne uvede zapadne sankcije Rusiji ne znači da je izvoz svih vrsta robe u tu zemlju dopušten.

‘Međutim, Srbija i dalje ima zakone o kontroli izvoza, uključujući kontrolu robe s dvojnom namjenom. To ne znači da je sav izvoz u Rusiju dopušten’, rekla je za RFE/RL. Dodala je da učinkovitost takvih propisa uvelike ovisi o njihovoj provedbi i nadzoru, koji su se često pokazali nedostatnima.

Prema ranijoj istrazi RFE/RL-a, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu preko srpskih tvrtki u Rusiju je isporučena roba s dvojnom namjenom vrijedna najmanje 71,1 milijun dolara, odnosno oko 63,5 milijuna eura.

Problem ruskog pristupa stranoj tehnologiji ne odnosi se samo na industrijske strojeve. Zasebne istrage otkrile su i međunarodne mreže za nabavu mikroelektroničkih komponenti.

Ukrajinska neovisna antikorupcijska organizacija NAKO, primjerice, identificirala je ruske dobavljače mikroelektronike koji posluju s adresa u Hong Kongu, a koje koristi i mreža optužena za opskrbu iranskog programa balističkih projektila i dronova. NAKO je analizirao oko 1800 inozemnih dobavljača uključenih u transakcije vrijedne više od 800 milijuna dolara za nabavu zapadnih mikroelektroničkih komponenti koje se smatraju prioritetnima.