Dok se na političkoj sceni lome koplja oko proračunskog novca za filmove i načina odavanja počasti, obitelji nestalih Vukovaraca i 35 godina nakon pada grada čekaju odgovore, a sam grad bori se s neumoljivim demografskim padom.
U srijedu će se od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja hodati pet i pol kilometara. Uz branitelje, na čelu Kolone sjećanja bit će zaposlenici legendarne ratne bolnice. Na drugom kraju grada, na Petrovačkoj doli, do posmrtnih ostataka došlo se ispod približno sedamnaest metara otpada (često opasnog, poput azbesta).
Od početka iskapanja na toj lokaciji identificirano je 38 ljudi, a prema podacima koje je Vlada iznijela početkom studenoga, na području grada još se traga za više od 300 nestalih. Pet i pol kilometara može se prijeći u jedno prijepodne. Za neke vukovarske obitelji put do mjesta i vremena stradanja njihovih najmilijih traje već trideset i pet godina.
Tko hoda na čelu, a tko odlučuje u Zagrebu
Uoči obljetnice najavljena je jedna, središnja kolona. Ostaje neugodno pitanje hoće li ponovno biti više kolona, kao što je bilo 2013. usred sukoba oko dvojezičnih ploča. Deset godina poslije spor se vodio oko toga kakvo će mjesto u obilježavanju imati ozloglašeni HOS.
Politički odnosi u međuvremenu su se presložili. HDZ i Domovinski pokret i dalje su, bez obzira na sve probleme, koalicijski partneri na nacionalnoj razini. U Vukovaru su zajedno izašli na lokalne izbore 2025., no nakon pobjede Marijana Pavličeka HDZ je podržao većinu predvođenu Hrvatskim suverenistima, uz DOMiNO i HNS. Goran Bendra iz HDZ-a postao je predsjednik Gradskog vijeća, a DP je završio u oporbi u gradu u kojem je Ivan Penava izgradio nacionalnu prepoznatljivost. Kada Penavina stranka danas želi ostaviti trag u načinu na koji će se o Vukovaru govoriti, do državnog proračuna ima izravniji put nego do gradske većine.
Tako je uoči obljetnice došla najava da će Stipo Mlinarić Ćipe u ime DP-a amandmanom na proračun za 2027. zatražiti tri milijuna eura za igrani film o Blagi Zadri. Pored toga, DP želi i posebno tijelo za potporu audiovizualnim projektima o Domovinskom ratu, mimo HAVC-a. Inače, HAVC je već dao pozitivno mišljenje scenariju za ovaj film, no financiranje još nije osigurano. Inače, prije četiri godine pozitivne kritike dobio je jedan film o bitci za Vukovar koji su poduprli HAVC i HRT, a to je Šesti autobus Eduarda Galića.
Vijenci na istoj rijeci
Rasprava o filmu o Blagi Zadri otvara pitanje kako država prenosi sjećanje na obranu Vukovara. Na obali Dunava već se godinama vodi rasprava o tome čije stradanje dobiva mjesto u javnoj komemoraciji. Milorad Pupovac i predstavnici srpskih organizacija 2022. spustili su u rijeku vijence za sve (poglavito civilne) žrtve te položili vijenac na Ovčari. Godinu poslije SDSS je odustao od polaganja vijenca u Dunav nakon što je Stipo Mlinarić najavio da će ih spriječiti živim zidom. Sandra Benčić i članovi osječkog Možemo! 19. studenoga zasebno su spustili vijenac za sve civilne žrtve rata. Dan ranije Benčić i Tomislav Tomašević sudjelovali su u službenoj Koloni sjećanja.
Godine 2024. Pupovac i predstavnici srpskih organizacija odali su počast kod crkve sv. Nikolaja, a vijenac za ubijene srpske civile u Dunav je spustio Ranko Britvić iz udruge Veterani Domovinskog rata i antifašisti (VEDRA). Tomašević i Ivana Kekin te su godine hodali u Koloni sjećanja i položili vijence na Memorijalnom groblju i na Ovčari. Prošle je godine izaslanstvo SDP-a položilo vijenac u Vukovaru, dok su Srpsko narodno vijeće i Prosvjeta za žrtve Vukovara i Škabrnje zapalili svijeće u Zagrebu.
Ove će srijede, nakon što prođe kolona, niz Dunav zaploviti svjetiljke u spomen na ubijene i nestale. Puštanje svjetiljki dio je službenog programa, baš kao i polaganje vijenaca na Memorijalnom groblju. Sjećanje na obranu grada, na ljude odvedene iz bolnice i ubijene na Ovčari te na ubijene srpske civile može imati mjesta u javnom životu istoga grada. Međutim, svaka od tih priča traži da se jasno kaže tko je stradao, pod kojim okolnostima i tko je za to odgovoran.
Što može komemoracija
U Vukovaru se od bolnice do Memorijalnog groblja hoda putem koji povezuje mjesta stradanja. U Srebrenici sam smjer hoda prenosi dio priče. Sudionici Marša mira idu od Nezuka prema Potočarima, obrnutim smjerom od onoga kojim su se Bošnjaci u srpnju 1995. pokušali probiti na sigurno pred genocidom. U Sarajevu je na dvadesetu obljetnicu početka opsade glavnu ulicu ispunilo 11 541 praznih crvenih stolaca, po jedan za svakog poginulog. U sjevernoirskom Derryju obitelji žrtava Krvave nedjelje godinama su na obljetnicu od britanskih vlasti tražile da utvrde što se dogodilo. Izvješće istrage pod vodstvom lorda Savillea objavljeno je 2010. Upravo je taj primjer najbliži onome što obitelji nestalih u Vukovaru i danas traže od države. Svaki novi nalaz na Petrovačkoj doli nekome može donijeti odgovor za kojim traga još od kobne 1991. godine.
Komemoracija može otvoriti prostor i za suradnju dviju država. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier zajedno su 2024. obilježili osamdesetu obljetnicu nacističkog pokolja u Oradour-sur-Glaneu. U Vukovaru je 2020. u obilježavanju sudjelovao Boris Milošević iz SDSS-a, tada potpredsjednik hrvatske Vlade, a izaslanik srbijanskog predsjednika Veran Matić kleknuo je na Ovčari. Šest godina poslije konkretno je pitanje kako će se nova vlada u Beogradu postaviti oko pitanja dokumentacije o ratu i nestalima za kojima se i dalje traga.
Grad koji ostaje na granici
Koliko će se mladi Hrvati i Srbi susretati izvan obitelji,, ovisi i o tome kako je organizirana školska nastava i koji model manjinskog obrazovanja roditelji srpske nacionalnosti biraju za svoju djecu. Udio srpske manjine na posljednjem je popisu pao ispod trećine, zakonskog praga za obveznu ravnopravnu službenu uporabu manjinskog jezika i pisma. No, povremeno Vukovar ponovno dođe u prvi plan zbog međuetničkih sukoba, bilo zbog Thompsonovog koncerta, bilo zbog sukoba navijača i maloljetničkog nasilja.
Iza tih povremenih prijepora odvija se sporija promjena, a ona se odnosi na daljnji demografski pad grada, nešto što uvelike pogađa cijelu Slavoniju. Pa ipak, modernizacije pruge prema Vinkovcima trebala bi poboljšati vezu s ostatkom zemlje. Prometna povezanost Vukovara ovisi i o Dunavu, međunarodnom plovnom putu na kojem Hrvatska i Srbija još imaju različita stajališta o tome gdje prolazi državna granica.
Od ulaska Hrvatske u Schengen 2023. granica prema Srbiji ujedno je i vanjska granica zajedničkog prostora, što znači da je Vukovar postao i jedna od ključnih točaka europske migrantske krize. Za Hrvatsku sigurnost te granice podrazumijeva i suzbijanje krijumčarenja i postupanje prema ljudima koji traže međunarodnu zaštitu.
Osim 18. studenog, važan datum za grad heroj je i 15. siječnja, obljetnica završetka mirne reintegracije, najuspješnije UN-ove mirovne misije. Kada se u srijedu raziđe Kolona sjećanja, u Vukovaru će i dalje biti tolike obitelji koje željno iščekuju vijesti o sudbini svojih najmilijih, a istovremeno s puno žuči pogledavaju na neke svoje susjede koji možda i znaju nešto o nestalima, no šute da ne bi sebe inkriminirali ili zbog nezadovoljstva što se sudbina njihovih stradalih nije možda dovoljno rasvijetlila.
Dok Dunav tiho teče, stare rane se polako liječe, ali gorak okus u ustima ostaje.