komentar boška picule

Vlast je bila sigurna da je pobijedila koronavirus, pa je improvizacijom stvorila - hrvatski model. Je li on opasniji od švedskog?

Krunoslav Capak, Alemka Markotić, Vili Beroš i Davor Božinović

Krunoslav Capak, Alemka Markotić, Vili Beroš i Davor Božinović

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Višnjić

I dok susjedne države počinju zaoštravati mjere protiv Hrvatske zbog sve većeg broja zaraženih koronavirusom, hrvatski političari na vlasti ili pri njoj niti ne sumnjaju u to da je zemlja ovog ljeta dvostruki pobjednik - i u borbi protiv zaraze i u turističkim rezultatima na Sredozemlju. Tko će biti u pravu?

Tko se još sjeća 1. travnja ove godine? Nije riječ ni o kakvoj prvotravanjskoj šali, nego o do tada najvećem broju novozaraženih virusom SARS-CoV-2 u jednom danu u Hrvatskoj otkako je 25. veljače domaća javnost doznala da se pandemija viroze COVID-19 proširila i unutar hrvatskih granica. Tog je dana naime Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske izvijestio o čak 96 novooboljelih u zemlji. Brojka je zazvučala krajnje alarmantno, a zemlja je već danima bila de facto u karanteni. Školske su ustanove zatvorene, unutargradski i međugradski prijevoz zaustavljen, tko god je mogao raditi kod kuće radio je unutar svoja četiri zida, prodavaonice najnužnije robe za život bile su otvorene isključivo prema skraćenom radnom vremenu, pred ljekarnama su se stvarali redovi građana, a zaštitne maske i dezinficijensi nestali su s tržišta. Kazališne i kinopredstave te sportska događanja bili su stvar prošlosti, dok je vjenčanjima i pogrebima nazočila samo najuža rodbina.

Sve je stalo u iščekivanju kakvog-takvog poboljšanja situacije. Pritom su sve oči bile uprte u novopečene političko-liječničke zvijezde hrvatskog društva. 'Fantastična četvorka' - ministar zdravstva dr. Vili Beroš, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević dr. Alemka Markotić i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Krunoslav Capak - svakog dana hrabrila je javnost te opravdavala povjerenje cijele zemlje.

Kada su se nešto više od mjesec i pol kasnije u zemlji zaredali dani bez i jednog novooboljelog, sve su se češće čule ocjene da je Hrvatska ne samo jedna od najuspješnijih zemalja u Europi i svijetu kada je posrijedi borba protiv novog koronavirusa, nego i da je u toj borbi – pobjednica. Ustvrdio je to i premijer Andrej Plenković rekavši da je njegova vlada pobijedila koronavirus. Stoga ne čudi to da je u zemlji zavladao optimizam čim su počele popuštati rigorozne epidemiološke mjere, a vladajući je HDZ i sâm optimistično krenuo prema novoj pobjedi na parlamentarnim izborima. S obzirom na to da mu je tadašnja oporba na čelu sa SDP-om i njegovim predsjednikom Davorom Bernardićem bila kudikamo slabiji suparnik od bilo kojeg mikroba, optimizam je imao pokriće. Osobito jer su i prvi turistički rezultati nakon otvaranja zemlje navijestili da ovo ljeto nije nepovratno izgubljeno. Do jučer zatvorena i u neizvjesnosti, Hrvatska se u srpnju širom otvorila te uz puno nade pretvorila u Švedsku na Sredozemlju.

Stožer civilne zaštite RH

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Pongracic/CROPIX/POOL

Je li u Hrvatskoj trenutačno na snazi 'švedski model' borbe protiv zaraze koronavirusom ili se uglavnom improvizacijom stvara 'hrvatski model' koji bi se u konačnici ipak mogao potvrditi kao optimalan za domaće epidemiološke i gospodarske prilike? Švedska je ovog proljeća, u odnosu na glavninu europskih zemalja, imala znatno blaži pristup pandemiji ustrajavajući jedino na ograničavanju većih okupljanja te dopuštajući uobičajene socijalne i gospodarske aktivnosti. Prema riječima tamošnjih epidemiologa, kobnu su grešku napravili ne zaštitivši na vrijeme svoju stariju populaciju, ali su se kasnije korigirali i poduzeli potrebne mjere.

Uskoro će biti jasnije je li 'švedski model' nezatvaranja zemlje bio opasan rizik ili mudar potez, kao što će za koji mjesec biti poznato je li i 'hrvatski model' turističkog otvaranja donio zdravstveno-gospodarski bonus ili ne. Brojke o novooboljelima na vrhuncu turističke sezone u Hrvatskoj djeluju naoko zastrašujuće. Samo od 11. do 16. kolovoza u Hrvatskoj je zabilježeno 1027 zaraženih koronavirusom, pri čemu je od početka pandemije u Hrvatskoj 6571 oboljela osoba. Do sada je preminulo 166 njih, dok je oporavljenih 5220. Na upit jesu li ovakvi podaci zabrinjavajući dr. Alemka Markotić ističe da je 90 posto zaraženih izvan bolničke skrbi te da je broj oboljelih na respiratoru samo jedan posto. Usto, susjedne zemlje koje Hrvatsku polako stavljaju na svoje crvene popise imaju znatno veće brojke oboljelih i preminulih, a treba uzeti u obzir to da se u zemlji odmara više od 760 tisuća turista koji zasigurno ne bi došli na Jadran da ga osobno percipiraju kao iole veću potencijalnu opasnost za svoje zdravlje.

Koliko god se oslanjali na medicinu, borba protiv vlastite dionice pandemije u svakoj zemlji postala je dominantno političko pitanje. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u tom smislu ističe da nema egzaktne znanosti koja u borbi protiv novog virusa može puno pomoći. Ima li ipak mjerila prema kojima se ta borba može smatrati manje ili više uspješnom? Hrvatska očito primjenjuje drukčija mjerila na početku pandemije i sada. I dok je 96 novooboljelih 1. travnja djelovalo paralizirajuće, 208 novozaraženih četiri i pol mjeseca kasnije ne zvoni na uzbunu.

  • +1

Koronavirus u Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Željko Lukunić

Problem je to što je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske nakon prve, gotovo unisono pozdravljene faze svoga djelovanja počeo zvučati i djelovati u skladu s dnevnopolitičkim potrebama vladajuće stranke te se u tom smislu doživljavao sve manje konzistentno. Parafrazirajući Božinovićeve riječi, sa sve manje egzaktne znanosti, a sa sve više političkih interesa. Zato je i moguće jednako argumentirano braniti gotovo potpuno zatvaranje zemlje s 96 novozaraženih i gotovo potpuno otvaranje zemlje s 208 novooboljelih u jednom danu. Hrvatska u ovakvim krajnostima nije usamljena, ali je u odnosu na druge sredine donosila svoje službene odluke vodeći računa o prijevremenim parlamentarnim izborima koji su trebali zadržati vladajuće na vlasti te o jedinoj novčanoj injekciji prije gospodarskog sunovrata.

'Hrvatski model' borbe protiv koronavirusa u ljetnim mjesecima tako je određen izborima i turizmom te se treba nadati da situacija neće izmaknuti kakvom-takvom nadzoru. Vanjski se nadzor već uspostavlja, dok će tek sada – bez imperativa pobjede na izborima i grčevitog popunjavanja državnog proračuna – novopotvrđena vlast pokazati koliko je kompetentna upravljati najslojevitijom krizom koja je zahvatila zemlju nakon završetka rata. Birači su rekli svoje ojačavši Andreja Plenkovića i HDZ kao njima najracionalniji izbor usred krize.

S deklasiranim SDP-om koji se vraća na utjecaj iz prve polovice 1990-ih i bez potrebe koaliranja s Domovinskim pokretom Miroslava Škore kao jednokratnim projektom Plenkovićeva slamanja, premijer bi sada trebao preuzeti i čelno mjesto u borbi protiv krize, tim više jer će od jeseni njezin epidemiološki segment biti podjednako vidljiv kao i onaj gospodarski te socijalni. Pobjedom na ovogodišnjim izborima za novi saziv Hrvatskog sabora Andrej Plenković pobijedio je i unutarstranačku i parlamentarnu oporbu, ali će tek u novom mandatu moći dokazati ne samo koliko je uspješniji od drugih, nego i koliko je on sâm uspješan kao političar. Pritom nitko ne računa da bi Hrvatska mogla biti gospodarski i socijalno poput Švedske, ali ostane li i nakon Plenkovićeve nove četiri godine iza Rumunjske, za to sigurno neće biti odgovoran samo virus…

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.