Konačno su objavljene kandidature za lokalne izbore te igre bez granica mogu otpočeti. Kao i prethodnih godina, u ne tako malom broju gradova i općina izbori su doslovce već odlučeni jer aktualni gradonačelnici i načelnici nemaju protukandidate. To je slučaj u sedam od 127 gradova (Zagreb ima status županije pa ne ulazi u broj gradova), odnosno 5,5 posto, te u 112 od 428 općina (26,2 posto). Na izborima 2021. godine 72 načelnika i gradonačelnika bili su bez protukandidata. U svih sedam gradova – Hrvatskoj Kostajnici, Slunju, Garešnici, Kraljevici, Kutjevu, Lipiku i Skradinu – u kojima aktualni gradonačelnici nemaju protukandidate na vlasti je HDZ.

Treba napomenuti to da nije neuobičajeno ni u drugim zemljama Europske unije pronaći slučajeve u lokalnoj samoupravi da čelnici grada ili općine nemaju protukandidate. Također, u anglosaksonskim zemljama, koje koriste većinski izborni sustav za izbor članova nacionalnih predstavničkih tijela, može se dogoditi da u nekoj biračkoj utvrdi, u kojoj jedna stranka desetljećima dominira, nema protukandidata. U Hrvatskoj je ovaj fenomen izražen zbog loše demografske situacije. Ruralni krajevi se prazne od stanovništva, što znači smanjenje kadrovskog bazena iz kojega bi se regrutirali kandidati za načelnike i gradonačelnike. Pored toga, lokalna je samouprava izrazito usitnjena, što znači da postoji pregršt općina s tek nekoliko tisuća, a nerijetko i manje od tisuću stanovnika.

U Zagrebu okrupnjavanje ponude

U glavnome gradu isprva se pojavila sva sila kandidata koji žele spriječiti reizbor Tomislava Tomaševića, no na kraju se izborna ponuda ipak konsolidirala na šestero izazivača – Bernardića, Lovrića, Kalinića, Hermana, Selak Raspudić te Jonjića. Goluža, koji je isprva bio Mostov kandidat, podržao je Bernardića, Lovrić ističe kontinuitet Bandićeve ere, a Kalinić ga negira. Herman se oslanja na koordiniranu nacionalnu kampanju HDZ-ovih kandidata, Selak Raspudić želi prikupiti nezadovoljnike na centru, a Jonjić kapitalizirati svoju poziciju glavnog kandidata na desnici koju je stekao na predsjedničkim izborima. Sasvim je jasno da će drugog kruga biti, no nije posvema jasno tko će u njemu odmjeriti snage s Tomaševićem. Ankete su za sada bile rijetke i tek treba vidjeti što će pokazati sada kada je počela službena kampanja. Selak Raspudić može igrati na kartu ekvidistance, a Herman, usprkos tome što nije omiljen u medijima, iza sebe ima snažnu HDZ-ovu organizaciju, pa mu to može biti poguranac za drugi krug.

Split uvik kontra

U Splitu petero kandidata ide na Ivicu Puljka, a on je usprkos svim peripetijama i isforsiranim prijevremenim izborima 2022. godine i dalje favorit. Premda su među kandidatima bivši gradonačelnik Kerum i SDP-ov Matijević, u drugom krugu jedino je realno očekivati Puljka i HDZ-ovog Šutu. HDZ-u bi povratak na vlast u Splitu svakako bio velik uspjeh ovih lokalnih izbora, a Puljkov reizbor dao bi doprinos korištenju lokalnih izbora kao odskočne daske oporbi na lijevome centru ususret 2028. godini i sljedećim parlamentarnim izborima. Splitski su birači poslovično skloni često mijenjati svoje poteštate, tako da ništa nije uklesano u kamen, pa ni Puljkov status favorita, no treba podsjetiti da je 2022. godine, doduše uz manje od trećine izašlih birača, obranio poziciju gradonačelnika s dvije trećine glasova. HDZ-u je pak poseban problem to što se u toj županiji velika priča povela oko toga da bivša mostovka Ivana Ninčević Lesandrić, ovaj put uz podršku Centra, može srušiti Blaženka Bobana s mjesta župana. Gubitak županije bio bi svakako veći poraz nego neuspjeh u svrgavanju Puljka.

Rijeka se klima?

Marko Filipović, dosadašnji riječki gradonačelnik, koji je kao nekadašnji zamjenik gradonačelnika naslijedio dugogodišnjeg Obersnela, nekoliko mjeseci prije izbora našao se u nezavidnoj situaciji jer je gradski odbor SDP-a odlučio podržati kandidaturu njegove zamjenice Sandre Krpan. Iako se isprva mislilo da će prihvatiti sud svoje stranke, naposljetku se odlučio za samostalnu kandidaturu, čime bi mogao uzdrmati ionako već načetu višedesetljetnu vladavinu socijaldemokrata u gradu koji teče. Nije nemoguće to da se u drugome krugu nađu sada neovisni Filipović te HDZ-ov Denis Vukorepa. Raskol u riječkom SDP-u otvara premijerovoj stranci priliku za do sada nezamislivo - rušenje najdugovječnije lijeve utvrde među gradovima.

Gradonačelnici i župani

U Osijeku Ivan Radić ne bi trebao odveć strahovati za svoj drugi mandat jer mu je jedini ozbiljni protukandidat SDP-ov Vjeran Marijašević. Bitka za županiju nešto je zanimljivija: bivša ministrica Tramišak ide za županicu, a na putu joj se ispriječio, između ostalih, nitko drugi do Branimir Glavaš.

U Dubrovniku Mato Franković ima čak osam protukandidata, no upravo to bi mu trebalo olakšati reizbor. Dugogodišnji župan Nikola Dobroslavić prepustio je palicu Blažu Pezi, a Božo Petrov ponovno se nalazi u ulozi izazivača, s time da mu najvjerojatnije ponovno neće poći za rukom preuzimanje županije.

U Puli je krajnje zanimljiva situacija - neovisni Filip Zoričić nije odveć siguran u svojem pokušaju ostanka još četiri godine na poziciji gradonačelnika, a ima čak devet protukandidata, uključujući bivšeg šefa SDP-a Peđu Grbina, poznatog novinara Elvisa Morinu te bivšeg IDS-ovog zastupnika Valtera Boljunčića. U županiji je IDS-ovom Pausu situacija puno lakša, a glavna izazivačica mu je SDP-ova zastupnica Sanja Radolović.

U Zadru je dosadašnji ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić, ušao u bitku za mjesto gradonačelnika. HDZ-ov kandidat jest u prednosti, no kao ozbiljan takmac ističe mu se SDP-ov Daniel Radeta. Promjena na čelu Zadra bila bi svakako vjetar u leđa socijaldemokratima.

U Vukovaru su koalicijski partneri na nacionalnoj razini, HDZ i Domovinski pokret, dogovorili zajednički izlazak tako da HDZ-ov Ivan Bosančić bude zajednički kandidat za župana, a DP-ov Domagoj Bilić za gradonačelnika grada heroja. Međutim upravo na Vukovaru mogla bi se prelomiti poslijeizborna kombinatorika. Naime aktualizira se stara teza da bi nakon lokalnih izbora moglo doći do preslagivanja većine u Vladi, pri čemu bi Domovinski pokret ispao iz igre ili bi dio njegovih zastupnika nastavio kao neovisni podržavati Plenkovića, a u većinu bi ponovno uskočio SDSS, možda i netko poput Zurovca. HDZ će, kako god izbori ispali, proglasiti pobjedu i pojedinačno imati najviše župana, gradonačelnika i načelnika, a SDP će, kakav god im bio rezultat, tumačiti ishod kao pomicanje klatna biračkog raspoloženja ulijevo. Od poslijeizbornog vremena trebaju najviše strepiti Domovinski pokret i Domino, ali i Most, jer su svi već dulje vrijeme na zalasku.