KOMENTAR VIŠESLAVA RAOSA

Što čeka svijet u 2022.: Južna Amerika skreće ulijevo, SAD udesno, a pitanje svih pitanja u Europi je – hoće li nakon Merkel otići i Macron?

tportal

Izvor: EPA / Autor: Montaža: Neven Bučević

Nakon odlaska Angele Merkel, Europska unija treba definirati novi smjer, što će uvelike ovisiti o ishodu predsjedničkih izbora u Francuskoj. Deset godina nakon Arapskog proljeća kreće i rasplet zamršenih odnosa u arapskom svijetu, Čile i Brazil nagovijestili su zaokret Južne Amerike ulijevo dok na sjevernom dijelu tog kontinenta ponovo jačaju republikanci

U 2022. godini očekuje nas definiranje novog smjera Europske unije, kako po pitanju odnosa prema Rusiji i Kini, tako i prema načinu upravljanja Unijom i njenim sredstvima u poslijepandemijskom razdoblju te pokretanju novog zamašnjaka (dublje) integracije. Tu je, dakako, i pitanje koordinacije i iskrenosti namjera oko zelene tranzicije koja mora pomiriti zahtjeve zaštite prirode te socijalne i ekonomske održivosti, kao i pitanje potencijalnih novih migracijskih valova koji bi mogli zapljusnuti europske šume i obale. Ključ novih iskoraka Europske unije bit će način na koji će funkcionirati francusko-njemačka osovina.

Pred Francuskom su u proljeće predsjednički, potom i parlamentarni izbori. Budući da je među njima razmak od tek dva mjeseca, očekuje se da će na parlamentarnim izborima većinu odnijeti onaj blok stranaka koji bude stajao iza pobjednika predsjedničkih izbora. Premda se očekivalo da će Macronu glavna protukandidatkinja biti Marine Le Pen, kao snažna pretendentica za drugi krug i osoba koja može ugroziti njegov drugi mandat pojavila se Valérie Pécresse iz Republikanaca. Šanse za drugi krug imaju i kandidat krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon te novinar Éric Zemmour, a svojom zapaljivom populističkom retorikom već si je priskrbio epitet 'francuskog Trumpa'. Najizgledniji je ipak drugi krug između Macrona i Pécresse, s time da u tom slučaju Macron ne može očekivati da ga, kao u slučaju sraza s Le Pen, podupru svi koji žele 'spriječiti veće zlo', već će se morati dobrano potruditi za svoj reizbor. Ako bi Macron izgubio, Schultz i njemačka vlada dobili bi u Elizejskoj palači fiskalno konzervativnu sugovornicu koja možda neće biti toliko sklona berlinskim ambicijama u pogledu zelene transformacije.

Saif al Islam Gadafi mogao bi naslijediti pokojnog oca na čelu Libije

Saif al Islam Gadafi mogao bi naslijediti pokojnog oca na čelu Libije

Izvor: EPA / Autor: Peer Grimm

Desetljeće nakon Arapskog proljeća

U Libiji se prvi krug prvih poslijeratnih izbora trebao održati na Badnjak, no odgođen je zbog nemogućnost zainteresiranih strana da se dogovore oko temeljnih pravila igre – uvjeta kandidiranja i provođenja samog izbornog postupka. Novi zakazani datum je 24. siječnja. Premda su obojica u jednom trenutku bila diskvalificirana, potom i sudski rehabilitirana, kao glavni kandidati javljaju se Saif al Islam Gadafi, drugi sin pokojnog diktatora, te feldmaršal Kalifa Haftar, vođa oružanih snaga vlade u Tobruku, jedne od zaraćenih strana u građanskom ratu. Haftarovu stranu u ratu podupirali su, između ostalog, Rusi i Francuzi, a mlađi Gadafi, koji poziva na obnovu i ponovno ujedinjenje zemlje, donosi londonsko obrazovanje i dobre veze u europskim dvorskim, bankarskim i poslovnim krugovima. Dakako, ostaje vidjeti hoće li se izbori uopće moći održati te hoće li sve strane prihvatiti njihove rezultate. Ako oba uvjeta budu ispunjena, iduća godina mogla bi biti početak kraja krvavog raspleta Arapskog proljeća u ovoj mediteranskoj zemlji.

Izvor: Društvene mreže / Autor: RT

Susjedni Tunis, više-manje jedina država koja je iz Arapskog proljeća izašla transformirana u kakvu-takvu demokraciju, doživio je dramu u godini na odlasku kada je nestranački predsjednik smijenio vladu te suspendirao parlament. Reagirao je na nemire i protuvladine prosvjede izazvane neuspješnom borbom protiv pandemije i ekonomskom krizom u ovoj zemlji ovisnoj o turizmu. Ovaj potez 'na svoju ruku' omogućio mu je pravni vakuum nastao nemogućnošću konstituiranja ustavnog suda. U međuvremenu je izglasana nova, nestranačka vlada, prvi put s premijerkom na čelu. Novi izbori zakazani su za prosinac 2022. godine, a prije njih, u lipnju, građani bi na referendumu trebali potvrditi novi ustav. Referendumu bi trebalo prethoditi veliko narodno javno savjetovanje o novom ustavnom tekstu zakazano za razdoblje od siječnja do travnja. Pa ipak, očekuje se da će predsjednik Said, koji je umirovljeni profesor ustavnog prava, itekako rukovoditi tim procesom nacionalnih ustavotvornih konzultacija.

Iduće godine, u svibnju, izbori bi se trebali održati i u Libanonu, državi koju već neko vrijeme potresa duboka institucionalna i ekonomska kriza. Bit će to prvi izbori od masovnih prosvjeda 2019. godine. Oporbene se snage nadaju dokinuti prevlast Hezbolaha i omogućiti reforme koje će razoružati njegovo vojno krilo, no postoji i mogućnost da izbori budu odgođeni.

  • +8
  • +5

Gabriel Borić

Izvor: Profimedia / Autor: Felipe Figueroa/SOPA Images / Shutterstock Editorial / Profimedia

Lijevi zaokreti u Južnoj Americi

Nakon što je kandidat ljevice Gabriel Borić Font pobijedio na predsjedničkim izborima Čile bi u trećem tromjesečju 2022. trebao održati referendum o novom tekstu ustava koji je predložila ustavotvorna skupština. Pobornici novog ustava smatraju da će njime dokinuti ostatke duha Pinochetova režima, izmijeniti izborno zakonodavstvo za koje se smatra da ide na ruku strankama desno od centra, ali i stvoriti pretpostavke za široke društvene i ekonomske reforme koje bi trebale suzbiti ogromnu dohodovnu nejednakost te poboljšati položaj autohtonih naroda, prije svega najbrojnijeg indijanskog naroda Mapuče. Kritičari smatraju da Čileu prijeti 'lijevo skretanje', kakvo nije viđeno od vremena Allendea.

U Brazilu na listopadskim općim izborima Lula i njegova Radnička stranka imaju šansu vratiti se u igru nakon niza korupcijskih skandala te pobijediti Jaira Bolsonara, 'brazilskog Trumpa' koji se 'proslavio' negiranjem opasnosti koronavirusa. Ishod brazilskih izbora trebao bi imati utjecaja kako na politička kretanja u Latinskoj Americi, tako i na svjetske trgovinske odnose, u kojima Brazil igra važnu ulogu kao proizvođač naftnih derivata, ali i kao zemlja koja zbog krčenja šuma u Amazoniji predstavlja ključan kotačić u globalnim naporima suzbijanja klimatskih promjena.

  • +2

Kamala Harris

Izvor: Profimedia / Autor: - / Shutterstock Editorial / Profimedia

Amerika prema novoj pat-poziciji

Naposljetku, u studenom Ameriku očekuju međuizbori, odnosno izbori za Zastupnički dom te trećinu Senata. Bidenovi demokrati trenutno imaju blagu većinu u donjem domu dok su u Senatu izjednačeni s republikancima, no potpredsjednica Kamala Harris može imati odlučujući glas kao ex-officio predsjedajuća u gornjem domu. Pa ipak, do sada Biden upravo zbog tanke većine nije uspio progurati dobar dio svojih ambiciozno zamišljenih socijalnih, poreznih i ekonomskih politika kroz Kongres, a nakon ovih izbora to bi mu trebalo postati gotovo nemoguće.

Naime republikanci vode među neopredijeljenim biračima, a nova runda gerrymanderinga nakon popisa stanovništva 2020. u ključnim državama može im osigurati dodatnu prednost. Iako se povećao broj saveznih država koje su krojenje granica izbornih okruga prenijele na međustranačka povjerenstva ili neovisna tijela, zbog nemogućnost dogovora zadnju riječ često imaju sudovi, što ponovno ide republikancima na ruku. Bidenova popularnost pada, a Trump svojim javnim nastupima djeluje kao motivacijski faktor kako za republikance, tako i za demokratske birače koji žele spriječiti povratak njegova 'duha politike'. Republikanci će gotovo sigurno preuzeti većinu u Zastupničkom domu, samo je pitanje s kolikom prednošću, a nije nemoguće ni to da će Senat ponovno imati pat-situaciju. Ako bi došlo do nekog značajnijeg događaja vezanog uz Rusiju (Ukrajina) i/ili Kinu (Tajvan) u 2022., što uopće nije isključeno, to bi posljedično dramatično utjecalo na Bidenov predsjednički mandat i manevarski prostor djelovanja kod kuće.

Premda 2022. neće biti toliko uzbudljiva u Lijepoj Našoj, svijet oko nas očekuje politički dramatičnih idućih dvanaest mjeseci.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.