Sastanak Šangajske organizacije za suradnju (SCO), održan proteklih dana u starom trgovačkom središtu na sjeveroistoku Kine, Tianjinu, demonstrirao je viziju multipolarnog svijeta i ulogu te zemlje kao Carstva sredine. No što su stvarni zaključci samita i koje će on posljedice imati na svjetski poredak?
Nastao još 2001. godine, SCO okuplja gotovo cijeli azijski kontinent. Uz Rusiju, Kinu i zemlje srednje Azije (osim izoliranog Turkmenistana), članice su mu Indija, Pakistan te Iran, kao i Bjelorusija. Zemlje koje surađuju s organizacijom uključuju, između ostalog, Tursku, Saudijsku Arabiju te zaljevske arapske zemlje, Egipat, Nepal, Šri Lanku, Burmu, Laos i Kambodžu dok Mongolija, stiješnjena između dva glavna partnera, Rusije i Kine, ima status promatrača.
vezane vijesti
SCO se može smatrati nekom vrstom protuteže OECD-u, kojemu se Hrvatska nada pridružiti iduće godine. Šangajska organizacija za suradnju zamišljena je kao ekonomska platforma za nezapadne industrijske sile, ali i one koje to tek planiraju postati. U političkom smislu inscenirana je kao glas Globalnog juga, a zanimljivo je to da je jedan od rijetkih formata koji za isti stol uspijeva staviti višedesetljetne gorke rivale – Indiju i Pakistan. Tijekom Hladnog rata Indijci su surađivali sa Sovjetima, a Pakistanci s Kinezima, no danas Moskva i Peking silno žele Indiju othrvati zapadnom utjecaju te stvoriti moćan okvir u kojemu će demografska i proizvodna snaga Istoka nadvladati prijemčivost zapadnog stila života i utjecaj njegove popularne kulture.
Financijski okvir
Ovogodišnji sastanak na vrhu bio je najveći sastanak SCO-a do sada te je imao najviše odjeka. Nazočio mu je i glavni tajnik UN-a António Guterres, od poznatijih svjetskih lidera bio je na njemu i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, a bilateralnim sastancima u nastavku odazvali su se slovački premijer Robert Fico te, očekivano, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Dok je Xi Jinping najavio osnivanje zajedničke razvojne banke (poput Europske banke za obnovu i razvoj), Putin je stavio naglasak na ideju o izdavanju zajedničkih obveznica te stvaranju platnog sustava kao alternativi zapadnom sustavu SWIFT.
Kinezi su obećali i dvije milijarde juana (240 milijuna eura) strukturne pomoći te 10 milijardi (1,2 milijarde eura) juana zajmova, zajednički centar za razvoj umjetne inteligencije, a pozvali su i zemlje članice na kooperaciju u okviru kineskog lunarnog programa. Naime u idućih nekoliko godina možemo očekivati novu utrku u svemirskom istraživanju (kao i naoružanju) te sučeljavanje napora u razvoju UI-a koje ulažu Amerikanci, Europljani i Kinezi.
Službena deklaracija
Usvojena je i službena Deklaracija iz Tianjina, kojom se suradnja zemalja članica podiže na puno formalniju razinu. Naime Xi je najavio osnivanje službenog tajništva organizacije te različite operativne aspekte, kao što su centar za suzbijanje narkotika u Dušanbeu (prijestolnica Tadžikistana) te centar za sigurnosne ugroze u Taškentu (uzbečki glavni grad). Potpisan je i pravno obvezujući memorandum o plinovodu Snaga Sibira 2 preko Mongolije, što je ključno za daljnju suradnju Gazproma s kineskim partnerima.
Kroz deklaraciju se provlači pekinška vizija budućnosti, a ona se oslanja na kombinaciju fosilnih goriva, obnovljivaca te digitalne ekonomije pogonjene umjetnom inteligencijom. Kina prednjači u tehnološkim inovacijama te posjeduje ogromnu radnu snagu, a suradnja s Rusima donosi joj vrijedne resurse i strateško odstojanje prema Americi, dok Rusiju, iscrpljenu ratovanjem u Ukrajini, SCO vraća u svjetska zbivanja i pruža joj perspektivu onkraj odmjeravanja snaga s NATO-om.
Bilateralni odnosi
Možda najzanimljiviji aspekt ovogodišnjeg sastanka na vrhu Šangajske organizacije za suradnju su razni bilateralni susreti. Naime prvi put u sedam godina Xi se sastao s indijskim premijerom Narendrom Modijem. U službenoj izjavi ističe se da su Kina i Indija partneri, ne rivali, a dana su i jamstva da će se stabilizirati granica (nakon mnogobrojnih pograničnih čarki u himalajskom pojasu). Također je istaknuto da će se raditi na smanjenju trgovinskog deficita (oko 85 milijardi eura) koji Indija ima prema Kini. Modi je pokazao pragmatizam i okrenutost praktičnim rješenjima, a upravo će uloga Indije, koja pleše između Istoka i Zapada, odrediti daljnji razvoj suradnje u okviru SCO-a, ali i općenito preslagivanje međunarodnog ekonomskog, političkog i sigurnosnog poretka.
Susret Modija i Putina bio je zanimljiv i zbog nedavno uvedenih visokih američkih carina na indijske proizvode zbog uvoza ruske nafte. Putin će posjetiti Delhi u prosincu, a očekuje se da će i dalje pokušavati snubiti Modija da se okrene ruskoj energiji te da se odmakne od sigurnosnih aranžmana na Pacifiku, predvođenih Amerikom.
Bijeg od dolara
Xi i Putin pustili su u javnost izrazito usklađene poruke o napuštanju dolara kao svjetske valute (poglavito u trgovanju na internetu i trgovini energentima) te oslanjanju na nacionalne valute. Pored toga, obojica su isticala potrebu za uspostavom 'pravednijega svjetskog poretka' i tvrdili da ne mogu isti recepti (za razvoj) vrijediti za sve, niti da Zapad može krojiti drugima pravila ponašanja. Kineski vođa sastao se i s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom te najavio strateško partnerstvom. Nakon što je Trump 'pomirio' Azere i Armence, južni se Kavkaz polako odmiče od Rusije, a upravo u tom prostoru svoju priliku vide i Kinezi.
Koliko je Tianjin bio ozbiljna prekretnica, vidjet će se već za dva-tri mjeseca, kada bi trebalo postati jasno nastaju li jasni obrisi osnivanja zajedničke razvojne banke te jesu li razvojna sredstva i krediti koje su Kinezi obećali doista spremni.
Vrhunac ovogodišnjeg sastanka je veliki kineski vojni mimohod, kojim je partijsko vodstvo u Pekingu demonstriralo da se smatraju osovinom azijske suradnje, ali i poslalo poruku zapadnim saveznicima, što uključuje Južnu Koreju, Japan i Filipine, da misle ozbiljno zagospodariti Tihim oceanom. Već iduće godine sat koji tiho otkucava za kinesku invaziju Tajvana mogao bi odjednom početi zvoniti.
