komentar ive tomić

Plaše nas recesijom i ekonomskom katastrofom. Možemo li je izbjeći?

Komentar

Iva Tomić

Iva Tomić
  • Zadnja izmjena 02.05.2022 12:33
  • Objavljeno 02.05.2022 u 12:33
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Nakon što smo završili 2021. s rekordnom stopom rasta BDP-a, čime smo premašili razinu gospodarske aktivnosti iz pretpandemijske 2019., zakoračili smo u 2022. s prilično optimističnim očekivanjima i za ovu godinu, unatoč već prisutnim inflatornim pritiscima. No eskalacija ratnog sukoba u Ukrajini i prateće sankcije Rusiji doveli su ne samo do izraženijeg rasta cijena, nego i do smanjenih očekivanja cjelokupnog ekonomskog rasta za ovu godinu

S obzirom na strelovit rast cijena, u javnom prostoru sve češće spominje se mogućnost stagflacije, situacije u kojoj je gospodarstvo obilježeno visokim stopama inflacije u kombinaciji s visokim stopama nezaposlenosti i stagnirajućom potražnjom.

Iako je u ovako neizvjesnom okruženju, u kojem se situacija mijenja gotovo na dnevnoj razini, veoma nezahvalno prognozirati buduća ekonomska kretanja, ipak je većina, kako domaćih, tako i inozemnih institucija, već revidirala svoje prognoze ekonomskog rasta u ovoj godini na niže.

Tako, primjerice, Vlada RH, prema Programu konvergencije koji mora donijeti u okviru europskog semestra, očekuje rast realnog BDP-a u ovoj godini od tri posto. Podsjetimo, prilikom donošenja proračuna za 2022. krajem listopada, Vlada RH očekivala je ekonomski rast u ovoj godini po stopi od 4,4 posto. Nedavno je, prilikom objave o zadržavanju kreditnog rejtinga međunarodne rejtinške agencije Standard & Poor's, procjena rasta za ovu godinu spuštena na 2,5 posto, a MMF u svojim najnovijim prognozama predviđa rast BDP-a u ovoj godini po stopi od 2,7 posto. HNB je u svojoj zadnjoj objavi snizio prognozu rasta na 3,2 posto (u odnosu na ranijih 4,1 posto), a Raiffeisen banka očekuje rast po stopi od 3,5 posto, jednako kao i Bečki institut za međunarodne odnose (wiiw). S druge strane, očekivane stope inflacije u ovoj godini kreću se između 5,4 (HNB) i 7,8 posto (Vlada RH).

Ministar financija Zdravko Marić

Ministar financija Zdravko Marić

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Dakle, osim značajnog rasta cijena, svim institucijama je zajedničko to što u ovoj godini očekuju skromniji rast u odnosu na ranije prognoze. Međutim i dalje se očekuju pozitivne stope rasta. Štoviše, u prosjeku se očekuje da će realni BDP rasti iznad tri posto u odnosu na 2021., približno jednako prosječnoj stopi rasta u razdoblju oporavka nakon ekonomske i financijske krize iz 2009. godine (2015.-2019.). To znači da, barem za sada, većina ekonomista ne očekuje recesiju, odnosno stagflaciju. Naravno, ne postoji opće suglasje o tome, pa tako ima i onih koji očekuju priličnu ekonomsku katastrofu u nadolazećem razdoblju.

Utjecaj rusko-ukrajinskog sukoba na gospodarstvo

Negativne posljedice na gospodarstvo uslijed ruske agresije na Ukrajinu i pratećih sankcija Rusiji nemoguće je izbjeći. Međutim jako je teško procijeniti njihov konkretan učinak na ekonomiju u smislu kvantifikacije smanjivanja BDP-a ili pojedinih njegovih komponenti kao što je, primjerice, robni izvoz. Konačnu procjenu utjecaja rata i pratećih sankcija na hrvatsko gospodarstvo bit će moguće ustanoviti tek naknadno, nakon što budu dostupni svi podaci, te se za sada o tome može tek nagađati temeljem dostupnih informacija.

  • +3

Maxar Azovstal, Mariupolj

Izvor: Profimedia / Autor: AFP / AFP / Profimedia

Bečki institut za međunarodne odnose (wiiw) ipak u svom osnovnom scenariju za 11 članica EU-a te srednje i istočne Europe (SIE) predviđa rast po prosječnoj stopi od tri posto u ovoj godini. Međutim, ako se rat prolongira i ako EU uvede embargo na naftu i plin Rusiji, zemlje SIE će stagnirati (0,1%). Analiza portala Centra za istraživanje ekonomskih politika (CEPR) pokazuje pak da je prosječan trošak embarga u EU jednak smanjenju bruto nacionalne potrošnje (potrošnja kućanstava, investicije i javna potrošnja) u iznosu od -0,7 posto godišnje i po glavi stanovnika, što se kreće između -5,3 posto za Litvu i +0,2 posto za Luksemburg.

Gubitci od međunarodne razmjene s Ukrajinom i Rusijom (isključujući energetski embargo) vjerojatno će iznositi oko 0,5 posto BDP-a za većinu zemalja, s izuzetkom Bjelorusije, stoji u objavi wiiw-a. Što se tiče specifičnih sektora, uglavnom je pogođen automobilski sektor – važan za mnoge zemlje članice EU-a u regiji – i to izravno, jer je Ukrajina važan dobavljač određenih inputa. Prihvat ukrajinskih izbjeglica također će uzrokovati određeni financijski pritisak na zemlje SIE, ali to će se (barem dijelom) pokriti i iz sredstava EU-a.

Najveći učinak koji će rat u Ukrajini imati na gospodarstva zemalja SIE dolazi od oštrog rasta cijena energije i hrane. Time se istiskuje realni dohodak kućanstava i smanjuje osobna potrošnja. Mnoge su vlade stoga već poduzele aktivnosti za suzbijanje inflacije korištenjem različitih mjera, poput kontrole cijena, poreznih olakšica ili drugih privremenih mjera. U slučaju energetskog embarga protiv Rusije, stopa inflacije doseći će dvoznamenkaste brojke u gotovo svim zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, poručuju iz wiiw-a.

Izvjestan ostanak na putanji rasta?

Što onda možemo očekivati u gospodarskom smislu u 2022. godini? Mnogi analitičari ostali su iznenađeni viješću da je gospodarstvo SAD-a u prvom tromjesečju palo u odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno da je anualizirana stopa ekonomskog rasta - koja pokazuje koliko bi gospodarstvo raslo u posljednjih 12 mjeseci da je u svakom tromjesečju raslo po istoj stopi kao u posljednja tri mjeseca - u prvom tromjesečju bila negativna. Ne treba zanemariti ni očekivano usporavanje rasta u Kini, ponajviše zbog mjera za suzbijanje širenja koronavirusa.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

S druge strane, prema preliminarnoj procjeni Eurostata, u prvom tromjesečju 2022. realni BDP porastao je za 0,2 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU u odnosu na prethodno tromjesečje te za pet posto u europodručju i za 5,2 posto u EU u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Ovo svakako daje ohrabrujuću poruku za nastavak godine. Posebice uzimajući u obzir to da je Europa znatno izloženija posljedicama rata u Ukrajini i pratećim sankcijama Rusiji u odnosu na SAD. To je vjerojatno dobar signal i za Hrvatsku. S druge je strane možda pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, prvi put nakon studenoga 2020., u ožujku ove godine nagovještaj da nas ipak očekuje turbulentno razdoblje?

Potrebno održati reformski zamah

Rat u Ukrajini, kao i prateće sankcije, sigurno će ostaviti posljedice na gospodarstvo. I bit će to veće što sukob bude dulje trajao, kao i ako u određenim segmentima, posebice energentima, ne pronađemo alternativu. Puno je toga izvan dometa našeg djelovanja; međutim ekonomski rast moguće je održati i određenim potezima domaće politike. Primjerice nakon završetka posjeta Misije MMF-a Hrvatskoj u veljači i ožujku ove godine naglašeno je da sukob u Ukrajini zasjenjuje inače dobre gospodarske izglede, ali i da je potrebno održati reformski zamah započet provođenjem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Iz MMF-a poručuju da Hrvatska mora učinkovito iskoristiti izdašna sredstva iz fondova EU-a dodijeljena za oporavak od nedavnih potresa, ostvarivanje zelene tranzicije i digitalne transformacije u postpandemijskom razdoblju te jačanje kohezije EU-a. 'Treba se oduprijeti interesnim skupinama koje koče provedbu reformi za poboljšanje učinkovitosti hrvatskog gospodarstva, uključujući reforme mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava i javne uprave. Te će reforme omogućiti Hrvatskoj da ostvari punu korist od uvođenja eura i na održiv način poveća životni standard', naglašeno je u izjavi MMF-a. Dakle za zadržavanje na putanji ekonomskog rasta potrebno je ono što Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zahtijeva cijelo vrijeme – dubinske reforme javnog sektora. Nažalost, novi Nacionalni program reformi 2022., koji je Vlada RH usvojila krajem travnja, ne budi velik optimizam u tom pogledu.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.