komentar ive tomić

Lanac poskupljenja izazvao je ekonomski kaos: Što država treba poduzeti?

Komentar

Iva Tomić

Iva Tomić
  • Zadnja izmjena 08.02.2022 15:03
  • Objavljeno 08.02.2022 u 15:03
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Domaće i europsko gospodarstvo još se nije u potpunosti oporavilo od ekonomske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, a već se suočava s novim problemom – inflacijom. Iako su napisi i najave rasta opće razine cijena, kako definiramo inflaciju, prisutni već dulje vrijeme, tek krajem prethodne godine to se pojavilo kao ozbiljan problem koji je potrebno rješavati na razini države kako se ne bi ugrozilo poslovanje poduzeća i značajnije smanjio životni standard građana

U ekonomskom smislu, uzroci općeg rasta cijena mogu biti na strani ponude ili na strani potražnje. Trenutni rast opće razine cijena u Hrvatskoj, ali i šire, posljedica je kombinacije ovih uzroka. Naime dio objašnjenja trenutnog rasta cijena krije se u rastu potrošnje u razdoblju oporavka, kada one rastu uslijed jačanja potražnje. Ipak, najveći dio odgovornosti za taj rast u ovom je slučaju na strani ponude. Prema procjenama, za barem polovicu rasta cijena u protekloj godini odgovorne su cijene energenata, dijelom je porast cijena uzrokovan prekidima u lancima opskrbe, a dio je svakako i posljedica nedostataka određenih sirovina te smanjenih uroda pojedinih kultura.

Pritom je važno znati da nemaju svi proizvodi i usluge jednaku važnost prilikom izračuna kretanja opće razine cijena. U takozvanoj potrošačkoj košarici prosječnog kućanstva hrana ima veću važnost, odnosno viši ponder, u odnosu na, primjerice, namještaj ili ugostiteljske usluge. No i to se razlikuje od države do države pa tako, prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj hrana i bezalkoholna pića čine gotovo četvrtinu (22%) ukupne potrošačke košarice dok je prosjek EU-a u 2021. iznosio 18 posto. S druge strane stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva u EU čine preko 17 posto potrošačke košarice, a u Hrvatskoj nešto iznad 13 posto. Ipak, energija u potrošačkoj košarici za Hrvatsku ima veću važnost u odnosu na prosječnog stanovnika Unije.

U Hrvatskoj hrana i bezalkoholna pića čine gotovo četvrtinu (22%) ukupne potrošačke košarice

U Hrvatskoj hrana i bezalkoholna pića čine gotovo četvrtinu (22%) ukupne potrošačke košarice

Izvor: Pixsell / Autor: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Rast cijena za proizvođače izraženiji nego za potrošače

U uvjetima inflacije, iako cijene nekih proizvoda ili usluga mogu i padati, u prosjeku za isti iznos možete kupiti manje nego što ste mogli prije mjesec ili godinu dana. To znači da vaš novac gubi vrijednost. I to je nešto što trenutno možemo vidjeti i na vlastitom primjeru. Tako je godišnja stopa inflacije u prosincu, mjerena takozvanim harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena i u Hrvatskoj i u Uniji iznosila preko 5 - 5,3 posto u EU i 5,2 posto u Hrvatskoj. Na razini cijele 2021. te brojke ipak nisu toliko dramatične: 2,9 posto na razini EU-a i 2,7 posto u Hrvatskoj. Pritom su najviše rasle cijene prijevoza (+7,5%), alkoholnih pića i duhana (+4,7%) te cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (+3,8%). Međutim to je i dalje znatno ispod 5,8 posto, koliko su cijene u Hrvatskoj porasle u 2008., ili 3,4 posto, koliko su na godišnjoj razini porasle 2012. Nakon te 2012. cijene u Hrvatskoj tek su blago rasle, a u nekim godinama čak i padale, pa smo zapravo u posljednjem desetljeću naviknuli na određenu stagnaciju u pogledu cjenovnih kretanja.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

S druge strane u drugoj polovici prethodne godine rast proizvođačkih cijena u industriji na godišnjoj razini bio je dvoznamenkast, kako u Hrvatskoj, tako i u Uniji. Samo u prosincu proizvođačke cijene u industriji rasle su za preko 15 posto u Hrvatskoj te preko 20 posto na razini EU-a u usporedbi s istim mjesecom 2020., dok je za cijelu 2021. rast proizvođačkih cijena u industriji iznosio gotovo 10 posto u EU i više od osam posto u Hrvatskoj. Štoviše, većim dijelom 2021. svjedočili smo snažnom rastu cijena energenata na globalnom tržištu, što se itekako osjetilo i u hrvatskom poslovnom sektoru. I ne samo to, primjeri u praksi pokazuju da su korekcije cijena energenata domaćih opskrbljivača za poslovni sektor u pojedinim slučajevima bile i nekoliko puta više u odnosu na globalni rast cijena. Osim toga, zbog ograničenja u globalnim lancima opskrbe i nedostatka određenih sirovina u uvjetima rasta globalne potražnje nakon oporavka od koronakrize došlo je i do povećanja drugih troškova poslovanja. Uslijed oporavka gospodarstva raste i pritisak na povećanje plaća. To znači da se poslovna zajednica već dulje vrijeme suočava sa značajnim rastom troškova, što se još uvijek, unatoč njihovom povećanju, nije značajnije prelilo na rast potrošačkih cijena.

Početak godine nije donio ohrabrenje

Početak ove godine nije donio ohrabrenje u tom pogledu. Upravo suprotno, situacija se nastavlja u istom tonu. Preliminarni podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u eurozoni u siječnju iznosila 5,1 posto. Većina institucija mijenja svoje ekonomske prognoze te su uslijed značajnog rasta cijena, ali i nastavka širenja pandemije, uglavnom revidirane na dolje. Primjerice, MMF je zbog širenja varijante koronavirusa omikron, ali i zbog 'rastućih cijena energije i poremećaja u opskrbi koji su rezultirali višim stopama i raširenijom inflacijom nego što se to ranije očekivalo' u siječnju revidirao svoju prognozu rasta globalnog gospodarstva iz listopada s 4,9 na 4,4 posto. I ministar Marić je nedavno najavio kako Vlada očekuje ubrzanje rasta cijena u 2022. u odnosu na 2021. na 3,5 posto. Kod inflacije su jako bitna i očekivanja. Ako potrošači, poduzeća i investitori očekuju rast cijena, oni će ih svakako pokušati ugraditi u svoje prodajne cijene ili u veće plaće, što će onda samo po sebi dovesti do rasta opće razine cijena.

Ministar Marić nedavno je najavio kako Vlada očekuje ubrzanje rasta cijena u 2022. u odnosu na 2021. na 3,5 posto

Ministar Marić nedavno je najavio kako Vlada očekuje ubrzanje rasta cijena u 2022. u odnosu na 2021. na 3,5 posto

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

U prvoj polovici ove godine svakako se očekuje nastavak trenda značajnijeg rasta potrošačkih cijena. Osim globalnih pritisaka u vidu rasta cijene energenata, tu su i potencijalni domaći izvori inflatornih pritisaka, prvenstveno u dijelu administrativnih povećanja cijena, kao i rasta plaća koji nije praćen rastom proizvodnosti rada. Naime zbog administrativnog reguliranja cijena plina i električne energije za kućanstva ona trenutno plaćaju nižu cijenu od tržišne, a određenim prilagodbama koje nastupaju u ovoj godini doći će do njihova rasta, što će biti vidljivo i u ukupnoj potrošačkoj košarici kojom mjerimo inflaciju. Osim toga, zbog značajnog rasta cijena inputa očekuje se i rast cijena prehrambenih proizvoda. Ne zaboravimo i na politički aspekt – krizu na rusko-ukrajinskoj granici i prijetnje oko isporuke plina. Taj aspekt je donekle prisutan gotovo svaku zimu i sigurno će se moći koristiti kao poluga u pregovorima dok god zemlje EU-a ne pronađu trajno rješenje opskrbe plinom.

S obzirom na to da su poduzeća znatno izloženija tržišnim kretanjima, poslovanje u određenim sektorima već je ozbiljno ugroženo. Pogotovo ako uzmemo u obzir to da se sve odigrava u jeku pandemije, čije su posljedice itekako još uvijek prisutne u gospodarstvu. Posebice su pogođena mala i srednja poduzeća te energetski intenzivne tvrtke u proizvodnoj industriji, kao i građevinski sektor. Zbog rasta cijena ozbiljno je ugrožena i realizacija već započetih projekata i povlačenje sredstava EU-a. Osim toga, trenutna kretanja cijena energenata predstavljaju znatan rizik za transformaciju poslovanja i prelazak na energetski čisto gospodarstvo, što je i jedan od ciljeva nove omotnice europskog financiranja.

Što može napraviti država?

Naravno, Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija, uvozno ovisna o energiji, ali i drugim inputima u proizvodnji, ne može izbjeći kretanja na svjetskim tržištima. Međutim središnja država i javna poduzeća ipak mogu donekle anulirati globalni rast cijena. Ne može se cjelokupan globalni rast cijena prevaliti isključivo na gospodarstvo – svi moraju podnijeti određeni teret. Jasno je da se cijene moraju korigirati kako i opskrbljivači energijom ne bi izgubili profitabilnost, ali te korekcije ne bi smjele ići iznad globalnih tržišnih povećanja; štoviše bilo bi poželjno da budu i ispod toga i u dogovoru s pojedinim poduzećima s kojima godinama surađuju, ako ne i desetljećima. Poduzeća okupljena u Hrvatskoj udruzi poslodavaca od distributera energenata prvenstveno očekuju da poštuju zaključene ugovore do isteka ugovorenog roka.

S druge strane u cijenama svih energenata porezi i druga davanja državi čine velik dio pa bi se u ovoj situaciji globalnog rasta cijena država trebala odreći dijela svojih prihoda kako se ne bi cijeli trošak prevalio na poduzetnike i građane. Tu je i mogućnost izravne financijske pomoći ne samo građanima, nego i poduzećima koja su izložena najvećem riziku rasta cijena. Na taj način bi se donekle ublažila inflacija na strani ponude tako da poduzeća ne bi morala značajnije povećati cijene svojih proizvoda i usluga, odnosno kako bi se u konačnici izbjegao dodatni rast potrošačkih cijena.

  • +15
  • +12

Vlada zamrznula cijene goriva na 30 dana

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Ipak, osim zamrzavanja cijena goriva još u listopadu prethodne godine, Vlada još uvijek nije reagirala na navedena povećanja cijena. Iako već neko vrijeme najavljuju da će izaći sa setom mjera za građane i poduzetnike, konkretni obrisi tih mjera i tko će ih sve moći koristiti, u trenutku pisanja ovog teksta i dalje su poprilična nepoznanica. Nasuprot tome, većina država članica EU-a već je izašla s određenim setom mjera pomoći, a one, između ostalog, uključuju uvođenje praga za maksimalne cijene i privremene porezne olakšice za ugrožene potrošače energije.

I sama Komisija još je u listopadu donijela takozvanu Komunikaciju s Paketom mjera za djelovanje i potporu za suočavanje s rastom cijena energije. Pritom se naglašava da bi prednost trebalo dati prilagođenim mjerama kojima se mogu brzo ublažiti učinci na ugrožene skupine i koje se lako mogu prilagoditi kada se poboljša situacija za te skupine kako bi se izbjeglo ometanje dinamike tržišta ili slabljenje poticaja za prelazak na dekarbonizirano gospodarstvo. Konačno, još jednom se ističe da je prelazak na čistu energiju najbolje osiguranje od cjenovnih šokova poput ovoga s kojim se EU trenutno suočava. Međutim prelazak na klimatski neutralne tehnologije i obnovljive izvore energije košta, a kako trenutni rast cijena energenata povećava ukupne troškove, tako bez određene intervencije i cijela zelena tranzicija dolazi pod upitnik.

Intervencija u cilju očuvanja gospodarske aktivnosti

Sve ovo zvuči pomalo kao déjà-vu s obzirom na to da je prije nešto manje od dvije godine zbog pandemije koronavirusa došlo do disrupcije poslovanja većeg dijela gospodarstva, a sada bi se to isto moglo dogoditi uslijed drastičnog globalnog povećanja cijena. No, kao i u jeku pandemije bolesti COVID-19, ni u ovom slučaju ne zaziva se ometanje tržišnih sila, nego se samo poziva na djelovanje u izvanrednim okolnostima kako se zbog određenih vanjskih silnica ne bi ugrozilo poslovanje čitavih sektora ili čak aktivnost sveukupnog gospodarstva. Kako se i sama Vlada voli pohvaliti time da su mjere koje je ona provodila tijekom koronakrize bile uspješne u očuvanju radnih mjesta i brzom gospodarskom oporavku, nema razloga za to da ne reagira određenim mjerama i u ovoj situaciji kako ne bismo nakon značajnih javnih sredstava utrošenih u prethodne dvije godine izgubili priliku za ekonomski zamah i dvojnu – digitalnu i zelenu – transformaciju gospodarstva.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.