komentar ive tomić

Skupa energija, izbjeglice, turizam i inflacijska spirala: Kakve će sve posljedice rat u Ukrajini ostaviti na Hrvatsku

Komentar

Iva Tomić

Iva Tomić
  • Zadnja izmjena 11.05.2022 09:00
  • Objavljeno 11.05.2022 u 09:00
Turizam nam je po svemu sudeći jedina nada u budućnosti

Turizam nam je po svemu sudeći jedina nada u budućnosti

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Mnogi domaći ekonomisti ispravno su detektirali to da će početkom rata u Ukrajini Hrvatska izgubiti i ruske i ukrajinske turiste, da će poskupjeti gotovo svi energenti zbog ovisnosti o uvozu iz Rusije te da će sankcije izravno i neizravno pogoditi neke sektore. Ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić za tportal secira i druge opasnosti koje vrebaju zbog rata i moguće posljedice koje bi mogle ostaviti na gospodarstvo, ali i državni proračun

Više je mogućih kanala utjecaja rata i pratećih sankcija na hrvatsko gospodarstvo. Tu je prije svega izravan utjecaj na izvoznike koji svoje proizvode plasiraju na tržištima Rusije, ali i Ukrajine i Bjelorusije. Vrlo je izvjestan utjecaj i na one koji možda izvoze na druga tržišta, ali čija proizvodnja ovisi o uvozu određenih sirovina i materijala iz tih zemalja. Pritom je ukupan robni izvoz u Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu u 2021. iznosio 2,1 milijardu kuna ili 1,5 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza u 2021. Istovremeno je ukupni robni uvoz iz ove tri zemlje iznosio 3,9 milijardi kuna ili 1,8 posto ukupnog hrvatskog robnog uvoza u 2021. U prvi mah čini se da negativni učinci na ukupnu ekonomsku aktivnost putem ovih kanala ne bi trebali biti značajni. Ipak, posljedice će svakako biti vidljive u određenim poduzećima ili čak cijelim sektorima ovisnima upravo o ovim tržištima.

Primjerice, u izvozu u te zemlje dominiraju farmaceutski proizvodi, a u uvozu mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi, koji uključuju naftna ulja, ugljen i plin, a što je činilo preko 60 posto ukupnog uvoza iz tih zemalja u 2021. Međutim postoje određene skupine proizvoda koje uvozimo iz ovih zemalja, a koje su možda još važnije od nafte i plina. Uvoz gnojiva iz ovih zemalja je, primjerice, činio 12 posto ukupnog hrvatskog uvoza gnojiva u 2021., aluminij i proizvodi od aluminija 11 posto ukupnog uvoza aluminija, bakar i proizvodi od bakra devet posto ukupnog uvoza bakra, a mineralna goriva i dr. tek osam posto ukupnog uvoza u toj kategoriji. To znači da smo u nekim kategorijama proizvoda, odnosno sirovina, uvozno ovisniji o ovim zemljama u odnosu na naftu i plin.

Izravna ulaganja i poduzeća u ruskom vlasništvu

Tu je i izravan utjecaj sankcija na poslovanje poduzeća koja su u ruskom (ili potencijalno bjeloruskom) vlasništvu, ali i na poslovanje poduzeća koja imaju izravna ulaganja u Rusiji i Bjelorusiji, pa i Ukrajini. Što se tiče izravnih stranih ulaganja, Rusija je u Hrvatskoj tek na 16. mjestu, s udjelom u ukupnom iznosu izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku od tek nešto iznad jedan posto, slično kao Švicarska ili BiH. S druge strane, izravna ulaganja Hrvatske u Rusiju su skromnija, iako čine dva posto ukupnih hrvatskih izravnih inozemnih ulaganja.

Slično kao i u slučaju robnog izvoza, udio ukupnih stranih ulaganja Rusije u Hrvatsku ili Hrvatske u Rusiju i Bjelorusiju nije velik; međutim već smo svjedočili posljedicama na hrvatsko gospodarstvo uslijed sankcija kao odgovora na sukob u Ukrajini u slučaju Sberbanka ili Đure Đakovića TEP-a, kada je bilo upitno poslovanje tih poduzeća. S druge strane, imamo i primjere hrvatskih firmi s izravnim investicijama ili podružnicama u Rusiji, odnosno Bjelorusiji ili Ukrajini, te se trenutno, u uvjetima u kojima je to moguće, odvija pokušaj prebacivanja poslovanja u Hrvatsku ili treće zemlje.

  • +3

Posljedice invazije u okolici Kijeva

Izvor: Profimedia / Autor: Sergei Chuzavkov/SOPA Images / Shutterstock Editorial / Profimedia

Tu su i različiti neizravni, kratkoročni i dugoročni, učinci na poslovanje. Jedan od primjera u ovom slučaju je neizvjesnost nastavka i naplate izvoza u druge zemlje EU-a, ali prema ugovoru s poduzećem koje je u ruskom vlasništvu. Ili, primjerice, povezanost poslovanja s Turskom, u kojoj se očekuje znatno veća inflacija u odnosu na zemlje SIE. Povezanost između poduzeća koja su izravno ugrožena sankcijama s onima koja na prvi pogled u svom poslovanju nemaju nikakve veze s Rusijom zasigurno je znatno veća te će se mogući negativni učinci tek vidjeti.

Što je s turizmom?

Blizina sukoba može imati i negativne učinke na turističku sezonu. Nakon ulaska Hrvatske u EU i promjene viznog režima značajno su se smanjili dolasci ruskih turista, pa je tako udio Rusije u prihodima od turizma pao s 3,7 posto u 2011. na 0,8 posto u 2021. Udio Ukrajine u ukupnim prihodima od turizma narastao je pak s 0,5 posto u 2011. na jedan posto u 2021. Ovo sugerira da učinci na ukupnu ekonomsku aktivnost smanjenjem broja turista iz Rusije ili Ukrajine ne bi trebali biti značajni.

Ipak, u određenom dijelu luksuznog, odnosno nautičkog turizma ti bi učinci mogli biti znatno vidljivi. Prema dostupnim informacijama, u nautici su se već ostvarila otkazivanja rezervacija, odnosno zahtjevi za odgodom plaćanja, i to ne samo klijenata iz Rusije i Ukrajine, nego i šire. Moguće je i to da zbog percipirane blizine sukoba dio turista odluči zaobići Hrvatsku. Isto tako, moguće je da zbog rasta opće razine cijena i posljedičnog utjecaja na raspoloživi dohodak dio turista odluči u potpunosti preskočiti ovu sezonu. Ipak, prema dostupnim informacijama, ona za sada nije upitna.

  • +22
  • +19

Sve brojniji turisti u Dubrovniku

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Rast cijena pogađa sve

Na konačne pokazatelje ekonomskog rasta u ovoj, a i u idućoj godini, vjerojatno će najveći utjecaj imati rast opće razine cijena kao posljedica rasta cijena energenata zbog rata i pratećih sankcija, a što utječe na cijelo gospodarstvo i može dovesti do inflatorne spirale. Iako je prema dostupnim statistikama ovisnost Hrvatske o uvozu energenata iz Rusije manja u odnosu na mnoge druge zemlje EU-a, već je vidljiv pojačan pritisak na rast cijena energenata, prvenstveno plina, na svjetskim tržištima, pa je izvjestan i rast opće razine cijena u Hrvatskoj. Pritom je nemoguće procijeniti za koliki je dio rasta cijena odgovoran rat u Ukrajini uz prateće sankcije, ali spomenut ćemo procjenu stope inflacije od 3,5 posto za ovu godinu, koju je Europska komisija objavila početkom veljače, dok najnovije procjene Vlade govore o rastu cijena u ovoj godini od gotovo osam posto.

Izlišno je spominjati da se ovakav rast cijena reflektira na cjelokupno gospodarstvo. Za početak, smanjuje se raspoloživ dohodak stanovništva, što se onda prelijeva na smanjenje potrošnje. S druge strane, prethodno ugovorene projekte u različitim dijelovima gospodarstva, s naglaskom na građevinski sektor, nemoguće je izvršiti po cijenama iz ugovora zbog rasta energenata, sirovina, materijala, ali i radne snage. A to su samo primjeri toga na koji način rast opće razine cijena negativno utječe na gospodarstvo. Puno će ovisiti i o reakciji domaće politike, ali i reakciji Europske središnje banke.

Rat u Ukrajini ostavlja posljedice i na državni proračun

Konačno, ratni sukob u Ukrajini i prateće, uglavnom ekonomske sankcije imat će izravne posljedice na proračun. Prvenstveno uslijed ublažavanja posljedica rasta cijena, ali i zbog prihvata ukrajinskih izbjeglica. Vlada je i prije izbijanja rata donijela Paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata u procijenjenom iznosu od 4,8 milijardi kuna. Međutim moguće je da će zbog pojačanog inflatornog pritiska biti potrebno donijeti dodatne mjere, što će itekako djelovati na proračun. Prema prvim procjenama, prihvat ukrajinskih izbjeglica koštat će proračun 1,3 milijarde kuna. Podsjetimo, prema donesenom proračunu za ovu godinu, ukupni prihodi planirani su na razini od 164,5 milijardi kuna, a ukupni rashodi na razini od 173,8 milijardi kuna, dok se u Programu konvergencije i za ovu godinu planira deficit proračuna unutar mastriških tri posto. Uslijed očekivanog zaokreta (europske) monetarne politike, vrlo je izvjesno da će poskupiti i mogućnost zaduživanja ne samo građanima, nego i državi.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.