KOMENTAR BOŠKA PICULE

Ofenziva Petrova i Grmoje na manjine: Hoće li treću koaliciju HDZ-a i Mosta ovjeriti javni bilježnik ili – Viktor Orban?

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

Nakon što je čelnik Mosta te dva puta HDZ-ov koalicijski partner Božo Petrov pripadnicima manjina poručio da se 'trebaju probuditi u svojoj Hrvatskoj i shvatiti da su u manjini i da im mi toleriramo to', HDZ godinu dana nakon parlamentarnih izbora sve čvršće stoji u političkom centru. Hoće li i dalje?

Vrijedi li i u politici izreka 'stara ljubav zaborava nema'? Ako vrijedi, HDZ i Most mogli bi se i treći put naći u koaliciji na nacionalnoj razini. No, za to bi se trebala ispuniti najmanje dva uvjeta. Prvi je da Andrej Plenković više ne bude na čelu HDZ-a, a drugi je da Most i nakon sljedećih izbora za Hrvatski sabor ostane parlamentarnom strankom. Aktualni predsjednik Vlade i HDZ-a zasigurno ima ambiciju nastaviti svoju političku karijeru na što višoj razini u nekoj od institucija Europske unije tako da bi nakon sljedećih europskih i parlamentarnih izbora 2024. mogao prepustiti vođenje Vlade i stranke nekomu drugom.

S druge strane, sadašnji je Most daleko od zvjezdanih dana iz 2015. kada je ostvario svoj najbolji rezultat na parlamentarnim izborima te nakon njih formirao prvu koalicijsku Vladu s HDZ-om. S obzirom na trend pada podrške birača od 2015. do 2020. stranka Bože Petrova na sljedećim bi se izborima za Hrvatski sabor mogla naći na rubu izbornog praga. Srećom, tu je uvijek poneka vruća tema koja poveže HDZ i Most. Zahvaljujući mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, Andrej Plenković i Božo Petrov barem nisu na posve suprotnim stranama.

Viktor Orban - od liberalnog demokrata do neliberalne demokracije

Viktor Orban - od liberalnog demokrata do neliberalne demokracije

Izvor: EPA / Autor: VICKIE FLORES / POOL

Nekadašnji istočnoeuropski liberalni demokrat, a današnji promotor neliberalne demokracije, u prijevodu demokracije za odabrane, Orbán je ponovno podijelio Europsku uniju. Njezin je zapad oštro osudio nova mađarska zakonska rješenja kojima se u svim školskim i medijskim sadržajima namijenjenima maloljetnim osobama zabranjuje promicanje bilo čega vezanog uz zajednicu LGBT+. Tako može biti proskribiran i Disneyjev kinohit Ljepotica i zvijer iz 2017. Istok Europske unije koji u ovom slučaju čine bivše članice Varšavskog ugovora te 'nesvrstane' Hrvatska i Slovenija nisu supotpisale ovu osudu. Službena je Hrvatska tradicionalno kod ovakvih slučajeva ponudila nemušto objašnjenje, a zapravo vlastitu bojazan da se oko nečega zauzme jasan stav. Zato se rasprava izoštrila među hrvatskim parlamentarcima koji su točno prije godinu dana, 5. srpnja 2020. izborili svoje zastupničke mandate na izborima za Hrvatski sabor.

'Orbánov zakon' kod javnog bilježnika

I dok HDZ pokušava balansirati između europskog 'zapada' i 'istoka' jer Andreju Plenkoviću samo prvi može osigurati željeno, HDZ-ov dvostruki koalicijski partner Most planira u Hrvatskoj predložiti svoju inačicu Orbánova zakona. Pritom je taj zakon zapravo novi pokušaj mađarskog premijera da podijeli tamošnju ideološki heterogenu oporbu oko jednog svjetonazorskog pitanja kako bi barem nakratko izgubila fokus na ostvarivanje zajedništva s ciljem izborne pobjede nad Orbánovim Fideszom sljedeće godine.

  • +2

Most je pokušao pomladiti svoje redove uvođenjem likova poput bračnog para Raspudić i Zvonimira Troskota, no agenda se nije mijenjala

Izvor: Cropix / Autor: Ronald Goršić / CROPIX

Pokušaj je zasad uspio, a uspjelo je i bacanje udice među političke stranke poput hrvatskog Mosta koji je napokon poprimio izvornu ideološku formu. Da već nije zauzeto ime Hrast stranka Bože Petrova slobodno bi se mogla nazvati tako, posebice jer je Petrov i započeo političku karijeru kandidiravši se na listi Hrasta na parlamentarnim izborima 2011. Deset godina kasnije opet je na istom mjestu pri čemu su Most i HDZ zamijenili pozicije: ondje gdje je 2015. bio HDZ Tomislava Karamarka sada je tu Most, dok Plenkovićev HDZ sve više postaje 'most' između desnice i ljevice.

Prava je šteta da Božo Petrov uoči izbora te 2015. nije izjavio ono što izjavljuje danas humano poručujući manjinama da se 'trebaju probuditi u svojoj Hrvatskoj i shvatiti da su u manjini i da im mi toleriramo to'. Možda bi trebao pročitati što o odnosu većine i manjine piše Aristotel ili čuti što o tome govore papa Franjo i kancelarka Angela Merkel. Petrov je 2015. bio znatno inkluzivnijih poruka držeći čvrstu ekvidistancu prema SDP-u i HDZ-u odlučivši se čak za izjavu potvrđenu kod javnog bilježnika. Njome je svojim biračima zajamčio da se Most neće jednostrano prikloniti nijednoj koaliciji ili stranci pomažući joj formirati Vladu te da će podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Mosta ako Most jednostrano koalira s nekom strankom koja je upravljala Hrvatskom proteklih desetak godina i time joj omogući većinu u Hrvatskom saboru.

Što je bilo dalje, zna se. Most je jednostrano formirao većinu s HDZ-om, Petrov je postao potpredsjednikom u kratkotrajnoj i najbizarnijoj Vladi u povijesti hrvatskog višestranačja te nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 2016. ponovno podržao HDZ ovaj put postavši predsjednikom Hrvatskog sabora. Koliko vrijedi riječ Bože Petrova ovjerena kod javnog bilježnika, govore isključivo činjenice.

Božo Petrov doživio je poraz i na izborima za dubrovačko-neretvanskog župana

Božo Petrov doživio je poraz i na izborima za dubrovačko-neretvanskog župana

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Debakl na svim razinama

Izgradivši imidž borca protiv korupcije i bezakonja kao temelja upravljanja Metkovićem do 2013., Božo Petrov je te godine pobijedio na gradonačelničkim izborima. Na koji je način Mostovo upravljanje Metkovićem bilo uspješno najbolje govori podatak da je stranka u gradu izgubila prve sljedeće lokalne izbore 2017., a još uvjerljivije ovogodišnje. Na njima se Petrov kandidirao za dubrovačko-neretvanskog župana ne uspijevši pobijediti HDZ-ova kandidata Nikolu Dobroslavića ni u rodnom Metkoviću. Možda se dio birača prisjetio da je svojedobno pokušao dobiti subvencionirani stambeni kredit od države prijavivši u proceduri za olakšicu čak i brata te njegovu životnu partnericu s druge adrese na što nikako nije imao pravo.

Da je ovo Zapadna Europa, a ne Zapadni Balkan, nakon takvog bi postupka jedan političar smjesta napustio politiku. Ne i Petrov. Jer zašto i bi kada je u hrvatsku političku arenu uvijek moguće ubaciti teme poput Orbánova zakona. Je li netko pogazio vlastitu riječ ili pokušao zaobići zakon, manje je bitno. Bitno je poručiti manjinama da se probude i da ovise isključivo o toleranciji većine. Uz takve je poruke oponenata s rigidnog boka HDZ napokon postao strankom centra i tolerancije. Andrej Plenković zapravo ne treba činiti puno. Dovoljno je da se oko prava čovjeka i poimanja tolerancije oglase Božo Petrov, Nikola Grmoja i ono što je ostalo od Mosta nezavisnih lista.

  • +10
  • +7

HDZ-ovci na grobu prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji se zalagao za svehrvatsku pomirbu

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

HDZ prema centru

Čak i kada se izolira Plenkovićeva nevoljkost da se argumentirano suprotstavi prakticiranju neliberalne 'sovjetske' demokracije Viktora Orbána, HDZ se nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora najviše približio centru u hrvatskom političkom spektru. Ne samo zbog svjetonazorskog habitusa svog predsjednika, nego i jer su ga u centar 'gurnuli' u Saboru nikad mnogobrojniji politički akteri s desnice. Izvorno šesnaest zastupničkih mjesta Domovinskog pokreta Miroslava Škore i koalicijskih partnera te osam Mosta, strukturiraju od prošlog ljeta prostor koji je do tada uglavnom nadzirao HDZ bilo kao cjelina, bilo kroz neformalne frakcije.

Pritom je odnos prema društvenim i političkim manjinama upravo ono što sve više razlikuje Plenkovićevo vođenje HDZ-a i njemu suprotstavljenu desnicu u Saboru. I dok je HDZ bio izrijekom protiv mogućnosti da se zastupnici nacionalnih manjina pretvore u drugorazredne sudionike saborskih rasprava i odlučivanja, Most je podržao referendumsku inicijativu u tom smjeru. Danas se zalaže za implementaciju Orbánova tipa zakona, pa čak i pragmatični Miroslav Škoro u mnogo čemu djeluje umjerenije od Petrova, Grmoje i kolega.

Od percepcije Mosta nezavisnih lista iz 2015. nije ostalo puno toga. Stranku je od tada napustio nezanemariv dio saborskih zastupnika koji su uistinu mislili da je posrijedi politička konstrukcija mosta prema ideološki pomirljivijem i načelno poštenijem upravljanju. Tko god nije dijelio stavove Bože Petrova, a koji danas ističe da se njemu oduzima pravo na stav, nestajao bi iz stranke. Usto, za Most je od tada do danas na parlamentarnim izborima glasovalo sve manje birača: 13,51% (2015.), 9,91% (2016.) i 7,39% (2020.). S izvornih devetnaest saborskih mandata, stranka je 2016. pala na trinaest, a prošle godine na osam.

Sada je to interesno kompaktna skupina koja i dalje može računati na dio biračkog tijela održavajući poziciju oštrog kritičara Plenkovićeva HDZ-a ne zato jer je protiv HDZ-a, nego zato jer je protiv njegova svjetonazorskog 'zastranjenja'. Pritom u Mostu stalno ističu da su sami napustili koalicije s HDZ-om. Činjenica jest da ih je oba puta eliminirao sam HDZ, dok su rezultate rada Bože Petrova svaki put ocjenjivali birači. Plenković je na čelu HDZ-a i u koalicijskom smislu učvrstio HDZ u centru jer su mu od 2017. i drugog raskida s Mostom, partneri liberalne stranke. Viktor Orbán ne treba uzalud trošiti sredstva na medijsko promicanje svoje vizije Europe u Hrvatskoj. To za njega ovdje ima tko raditi, i to besplatno. Stoga je i odgovor na pitanje je li moguća treća koalicija HDZ-a i Mosta više stvar Budimpešte, nego li Zagreba ili Metkovića u kojem HDZ opet pobjeđuje.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.