Prema preliminarnim rezultatima dostupnima 6. listopada ujutro, SDP-ov Denis Bećirović osvaja još jedan mandat u Predsjedništvu, no SDA ima bolju parlamentarnu računicu. HDZ-ova Darijana Filipović prekida kontinuitet fenomena/slučaja Komšić, ali nasljeđuje pravila koja su ga uopće omogućila. Dodik nije bio na listiću, no SNSD-ov rezultat potvrđuje da njegov utjecaj nije završio gubitkom funkcije. Semir Efendić nije osvojio mjesto u Predsjedništvu, ali njegova Stranka za BiH dobiva priliku odlučivati o nekim od najizglednijih većina. Budući da rezultati nisu još potvrđeni (obrađeno je oko 97 posto biračkih mjesta, uz izlaznost od mršavih 41,44 posto), nije moguće baš svaku računicu oko mandata proglasiti konačnom, no glavne konture dadu se itekako razaznati.

U susjednoj zemlji izbori su ionako tek jedna faza određivanja tko će obnašati koju dužnost. Naime sada počinje još zanimljiviji, a ponekad i krajnje iscrpljujući dio posla te treba vidjeti koliko će izborni rezultat i dalje stajati nakon što prođe kroz kantonalne (županijske) skupštine, klubove naroda i multilateralne koalicijske pregovore.

Komšićev kraj nije kraj njegova slučaja

Darijana Filipović prema jutarnjim podacima ima 109.827 glasova, Slaven Kovačević 72.128, a Zdenko Lučić 54.072. Takva, poprilično značajna prednost označava politički poraz pokušaja Demokratske fronte da zadrži hrvatsko mjesto u Predsjedništvu nakon Komšićeva odlaska, unatoč činjenici da ta stranka nikada nije uživala podršku u onim dijelovima zemlje u kojima živi narod koji bi kandidat trebao predstavljati. Čović sada ima više razloga za zadovoljstvo i manje prostora za objašnjavanje vlastitih neuspjeha Komšićevim.

Međutim i daje stoji samo pravilo koje je proizvodilo spor. Birač u Federaciji može na istom listiću glasati bilo za bošnjačkog, bilo za hrvatskog kandidata za Predsjedništvo, neovisno o vlastitoj nacionalnosti. Pobjeda Filipović zato ne jamči da se taj sukob neće ponoviti. Čović dobiva snažniji pregovarački položaj, ali ne i mogućnost da samostalno promijeni ustavnu arhitekturu. Štoviše, nestanak neposrednog povoda za spor mogao bi poslužiti partnerima kao razlog za odgađanje reforme. Ako je ovogodišnji ishod prihvatljiv, zašto otvarati pitanje koje može srušiti koaliciju?

Za Zagreb bi razumno bilo poticati dogovor koji može preživjeti sljedeći izborni ciklus. Zadovoljstvo izborom poželjne kandidatkinje traje četiri godine, no dobro uređeno pravilo trebalo bi dulje trajati.

Bećiroviću Predsjedništvo, SDA-u parlamentarna računica

Trojka može slaviti Bećirovićev rezultat, ali njime ne može popuniti nedostajuće zastupničke klupe. Predsjednički izbori nagrađuju kandidata; parlamentarni pokazuju koliko birači vjeruju njegovim stranačkim pokroviteljima. Ovoga puta te dvije poruke nisu jednake.

Prema Klixovoj projekciji federalnog Zastupničkog doma, SDA osvaja 32 mandata, SDP 16, HDZ BiH 14, SBiH devet, NiP sedam, DF šest, a Naša stranka i NES po četiri. Trojka ima 27 mjesta. S HDZ-om dolazi do 41, a sa SBiH do 50, odnosno minimalne većine u domu od 98 zastupnika. SDA i HDZ zajedno imaju 46 te također trebaju partnera.

SDA se, dakle, vraća u središte pregovora. To još nije sasvim sigurno potvrđen povratak u izvršnu vlast, ali protivnicima povećava cijenu sastavljanja alternative.

Izetbegović je u kampanji svoje kritike Trojkinih ustupaka HDZ-u i SNSD-u povezivao s napuhanim ekonomskim obećanjima. Program 3x50 tako je relativno uspješno povezao nacionalnu mobilizaciju s nezadovoljstvom životnim standardom.

Trojka još može ostati na vlasti. Morat će, međutim, objasniti javnosti što taj savez proizvodi osim odsutnosti SDA-a iz izvršne vlasti.

Efendić može birati. Trojka si to teže može priuštiti

Stranka za BiH raspolaže dovoljno velikom šakom mandata da može odlučivati o nekim od najrealističnijih koalicija. Posebno je važan Sarajevski kanton (Vrhbosanska županija), gdje projekcije daju SDA-u i SDP-u po devet mjesta, SBiH sedam, NiP-u pet, Našoj stranci tri i DF-u dva. Trojka sa 17 zastupnika ostaje udaljena od većine.

Efendić može pregovarati o vodećim izvršnim funkcijama, investicijskim prioritetima i upravljanju javnim poduzećima te njegova prednost proizlazi iz mogućnosti razgovora s više strana.

Ipak, uloga pivotalne stranke nije neograničena. SBiH je presudna za neke većine dok druge mogu nastati uključivanjem manjih stranaka ili preslagivanjem postojećih blokova. Efendić ima važan ključ, ali ne zaključava baš sva vrata.

Postoji i cijena takva položaja. Stranka koja omogući vlast brzo postaje odgovorna za njezine rezultate. Pregovaračka sloboda najveća je prije potpisivanja sporazuma, a nakon toga dolaze proračun, imenovanja i birači koji očekuju da se obećano doista izvrši.

Dodik bez funkcije, ali s polugama vlasti

Dodikov slučaj pokazuje da je moguće maknuti čovjeka s funkcije, no politička moć i dalje ostaje vezana uz osobu, a ne uz samu dužnost, što zorno pokazuje slabost institucija.

SNSD-ov rezultat odgovor je svima koji su očekivali da će pravna sankcija sama po sebi proizvesti politički preokret. AP-ovo poslijeizborno izvještavanje ističe i Dodikovo zahvaljivanje Trumpu i Putinu, čime stranački uspjeh predstavlja kao potvrdu vlastite dubiozne međunarodne orijentacije.

Za Sarajevo je manje važno gdje Dodik sjedi, već ono čime njegovi ljudi raspolažu jer kontrola izaslaničkih mjesta, imenovanja i kvoruma može biti djelotvornija od još jednog secesionističkog govora. Govor izaziva reakciju, no uskraćivanje kvoruma zaustavlja instituciju.

Oporba u manjem entitetu zato mora riješiti svoju rascjepkanost. Zajedničko protivljenje Dodiku nije dovoljno ako različiti oporbeni akteri ne mogu dogovoriti suradnju upravo ondje gdje se bira institucionalna protuteža SNSD-u.

Skeneri broje listiće. Tko broji usluge biračima?

Biometrijska identifikacija, skeniranje listića i elektronički prijenos rezultata najvažnije su inovacije u samom načinu provođenja izbora ove godine te je njihova svrha bila smanjiti prostor za lažno predstavljanje birača i manipulaciju brojanjem. Papirnati listići pritom i dalje ostaju osnova provjere.

Međunarodni promatrači potvrđuju stvarno izborno natjecanje i uglavnom miran izborni dan, ali upozoravaju na kašnjenja, nedovoljnu pripremu i probleme s tajnošću glasanja. U približno petini promatranih postupaka brojanja zabilježeni su značajni proceduralni propusti. Pa ipak, odstupanja između ručnog i elektroničkog brojanja na promatranim mjestima bila su relativno mala.

Taj se nalaz odnosi na promatrani uzorak, ali ne daje osnovu za tvrdnju da je petina svih biračkih mjesta imala iste probleme, niti da su tehničke poteškoće dokaz organizirane krađe.

Važna je i druga polovica promatračke ocjene, a to su zlouporaba javnih resursa, neuravnoteženo medijsko praćenje i slabosti sustava prigovora. Napredna tehnologija može otežati dopisivanje glasova, no ne može ukloniti prednost vlasti koja javnu potrošnju pretvara u predizbornu uslugu.

Poštenije brojanje nužno je za vjerodostojne izbore, ali doista jednaka mogućnost natjecanja zahtijeva mnogo više od nabave uređaja.

Prava izborna utakmica vodi se za Dom naroda

Kantonalni rezultati daju SDA-u i HDZ-u povoljnu osnovicu za kontrolu federalnog Doma naroda. No kantonalni mandati nisu isto što i izaslanička mjesta jer njih biraju odgovarajući nacionalni klubovi, uz teritorijalne kvote. Federalni dom ima po 23 Bošnjaka, Hrvata i Srbina te 11 ostalih.

Ta je računica važna i za državni Dom naroda, u kojem tri delegata jednog naroda mogu nedolaskom srušiti kvorum. Na taj način neka stranka može imati premalo zastupnika da usvoji zakon, a dovoljno delegata da spriječi sve druge da ga usvoje.

Dvadeset dvije ruke još nisu funkcionalna država

Prema projekciji državnog Zastupničkog doma, SDA, HDZ i SNSD zajedno imaju 19 od 42 mjesta, a sa SBiH dolaze do 22. Trojka s HDZ-om, SNSD-om i SBiH doseže 21 te treba dodatnu potporu.

Mogući su povratak SDA-a, prošireni nastavak vlasti Trojke ili različiti savezi na pojedinim razinama. Međutim zastupnička većina ne jamči funkcioniranje oba doma. Blokade mogu i vrlo vjerojatno će početi izborom delegata, a nastaviti se imenovanjima, proračunom i zakonima.

Strasbourg nije nestao samo zato što je Komšić izgubio nasljednika

BiH kombinira razmjerni sustav lista s teritorijalnim i etničkim kvotama te posrednim izborom članova domova naroda. Takav sustav relativno dobro čuva njihovu ravnotežu, ali istodobno ograničava prava pojedinih skupina birača.

Naime predmeti Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav i Pudarić utvrdili su diskriminaciju zbog nacionalnosti, nacionalnog neizjašnjavanja ili prebivališta. Odluka Ljubić se pak neposredno odnosila na federalni Dom naroda, pa je ne treba predstavljati kao već propisan novi model izbora članova Predsjedništva.

Veliko vijeće ESLJP-a proglasilo je zahtjev Slavena Kovačevića nedopuštenim 2025. godine, ali time nisu nestale obveze iz ovih drugih sudskih predmeta. Pobjeda HDZ-ove kandidatkinje može smiriti politički spor, no ne može zamijeniti izvršenje sudskih presuda.

Dok stranke dijele resore, problemi dolaze na naplatu

Kad završi raspodjela ministarskih mjesta, novu će vlast dočekati pitanja na koja se ne može odgovoriti prebrojavanjem krvnih zrnaca. Kojim će plinom grijati kućanstva, koliko će stajati struja i tko će platiti prijelaz s ugljena na druge izvore energije? Južna interkonekcija može smanjiti ovisnost o ruskom plinu, ali njezin smisao nije u tome da jednu ovisnost zamijeni povlaštenim poslovnim aranžmanom. Europski trošak ugljika pak neće čekati da se koalicijski partneri dogovore o tome tko je kome oteo nadležnost.

Slično vrijedi za europski put. U BiH gotovo svi žele u Europu, barem dok Europa ne zatraži neovisnije pravosuđe, transparentnije ugovore i manje stranačkog zapošljavanja. Komisijino izvješće neugodno je upravo zato što iza svečanih izjava vraća razgovor na ono što vlast doista radi.

Ni sigurnost neće postati bolja ponavljanjem da je vlastiti narod ugrožen. Krijumčarske mreže koriste slabe institucije, a borba protiv džihadističke radikalizacije traži policijski, obavještajni i socijalni rad koji traje dulje od tiskovne konferencije.

Komšićev odlazak mogao bi olakšati jedan od važnih razgovora. SDA-ov povratak, Efendićeva pregovaračka snaga i SNSD-ova otpornost odredit će tko i pod kojim uvjetima sjedi za stolom. Međutim promjena sugovornika neće mnogo vrijediti ako ostane navika da se svaki ustupak vlastitog partnera računa kao pobjeda, a svaka zajednička odluka kao sumnjiv gubitak.

Bosna i Hercegovina već ima dovoljno političara koji znaju objasniti zašto se nešto ne može. Nakon ovih izbora mogla bi dobiti i pokoje novo lice među njima. Pitanje je hoće li napokon dobiti vlast kojoj je usvojeni proračun veći uspjeh od blokirane sjednice.