KOMENTAR MARUŠKE VIZEK

Agrokorovih 100 dana pod izvanrednom upravom: Pacijent u induciranoj komi!

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević

'Agrokorova poslovna sudbina sada uvelike ovisi i o nagodbi koju tek treba sklopiti, ali i o restrukturiranju koje treba provesti. Čak i da Agrokor kao kompanija propadne te da dio njegovih dugova upravo zbog lex Agrokora padne na teret poreznih obveznika, to za Hrvatsku neće značiti smak svijeta', piše Maruška Vizek, ekonomska analitičarka, u analizi za tportal

Nova 2017. godina započela je relativno mirno. Iz novogodišnje letargije tek nas je donekle izbacilo propitkivanje točnosti Agrokorovih financijskih izvješća od agencije Moody's, popraćeno smanjivanjem kreditnog rejtinga kompanije i padom vrijednosti njezinih obveznica.

Do ožujka 2017. već je bilo očito da se nešto ozbiljno događa: vrijednost obveznica pada na 25 posto nominalnog iznosa, Agrokorovi dobavljači pokreću prve ovrhe i podnosi se zahtjev za pokretanje stečaja Konzuma.

Krajem ožujka slijedi kulminacija: Moody's ponovno smanjuje kreditni rejting kompanije, koja je sada, barem što se financijskih tržišta tiče, u bankrotu. Agrokor postiže dogovor o moratoriju sa šest najvećih banaka kreditora, dok Vlada donosi prijedlog Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja i šalje ga na usvajanje u Sabor.

Hrvatska uvijek bira državni intervencionizam

Travanj je počeo jednako šokovito: predstavljen je tim za restrukturiranje koji je uposlila Sberbanka kao najveći pojedinačni Agrokorov vjerovnik, a koji je već sljedeći tjedan zamijenjen izvanrednim povjerenikom imenovanim od države. Tog dana Hrvatska je još jednom u svojoj četvrtstoljetnoj povijesti između tržišnih mehanizama i državnog intervencionizma valjda već po inerciji odabrala intervencionizam. Od tada, a postavljanje državnog povjerenika dogodilo se 10. travnja, pacijent zvan Agrokor nalazi se u induciranoj komi.

Agrokorova veličina, točnije veličina njegova budžeta za oglašavanje, ima vrlo anestezirajući učinak na medijsko izvještavanje i o onima koji upravljaju tom kompanijom i o načinu na koji se upravlja njome. Negativno obojane vijesti o kompaniji i obitelji Todorić bile su iz tog razloga rijetka pojava do imenovanja izvanrednog povjerenika.

No kada je ta brana popustila, Todorići su postali medijska meta, a nova izvanredna uprava uživa vrlo sličan povlašten tretman medija kakav su nekoć imali Todorići. Od trenutka imenovanja izvanrednog povjerenika u javnosti se stoga uglavnom mogu vidjeti i pročitati tek panegirici državnom pokušaju spašavanja posrnulog koncerna.

  • +17
  • +14

Radni dan Ante Ramljaka

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Problematičan tretman medija u slučaju Agrokor ne staje samo na izvješćivanju o izvanrednoj upravi. Primjerice, problematiziranje Zakona o postupku izvanredne uprave, koji je donesen preko koljena, od pravne struke dobilo je nemjerljivo manju pozornost medija u odnosu na kampanju utjerivanja straha u kosti građanima koji su trebali povjerovati da je Agrokor značajniji za hrvatsku ekonomiju nego što je to doista slučaj, a sve u cilju generiranja podrške javnosti za državnu intervenciju u toj kompaniji.

Koliko je zaista Agrokor važan za hrvatsku ekonomiju?

Danas, nešto više od tri mjeseca od državne intervencije, Agrokor je i dalje u induciranoj komi, u kojoj će i ostati do trenutka sklapanja nagodbe s vjerovnicima, za koju je ultimativni rok ljeto 2018. godine.

Država, nesposobna da vlastita javna poduzeća dovede u red, prihvatila se upravljanja i restrukturiranja vrlo složene grupe kompanija koja je prošle godine ostvarila osam posto ukupnih prihoda hrvatskog korporativnog sektora. I upravo je tih osam posto prava mjera ekonomske važnosti Agrokora.

Koncern je prošle godine ostvario osam posto ukupnih prihoda hrvatskog korporativnog sektora

Koncern je prošle godine ostvario osam posto ukupnih prihoda hrvatskog korporativnog sektora

Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas / CROPIX

Agrokor definitivno nije nevažan, ali složit ćete se da ne izgleda ni toliko važan kao kada vam mediji priopće da ukupni prihodi njegovih kompanija iznose skoro 15 posto BDP-a. Svi neupućeni u taksonomiju statistike nacionalnih računa (a to je većina naših građana) mogli su posve netočno na osnovi tog pokazatelja u strahu zaključiti da je Agrokor silno važan jer generira isto toliki postotak ukupnog nacionalnog BDP-a.

U stvarnosti, postotak BDP-a koji svojim aktivnostima generira Agrokor nije jednostavno izračunati, ali je posve sigurno to da je višestruko manji od gore spomenutih 15 posto BDP-a, što dakako smanjuje legitimnost državne intervencije u tu kompaniju.

'Moj sud je da smo u slučaju Agrokora krenuli u krivom smjeru'

O opravdanosti same državne intervencije u Agrokor moglo bi se pak dosta toga reći i vjerujem da će i te analize jednog dana doći na red.

Moj je sud da ćemo jednog dana u budućnosti na tu intervenciju gledati kao na jedan od onih ključnih trenutaka u našoj prošlosti, u kojem smo na bitnom raskrižju skrenuli u krivom smjeru, a taj krivi smjer zatim je uvelike odredio našu budućnost. I to ne zato što pomoću državne intervencije nećemo moći spasiti Agrokor, nego zato što državna intervencija onemogućava to da se nacija suoči i na odgovarajući način adresira razmjere ortačkog kapitalizma na osnovi kojeg je Agrokor izgrađen i održavan na životu.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić, premijer Andrej Plenković i Ante Ramljak

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić, premijer Andrej Plenković i Ante Ramljak

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban

Od dolaska izvanrednog povjerenika u Agrokor prošlo je tek nešto više od 100 dana. S obzirom na oskudnost podataka o njegovu stanju, u ovom trenutku vrlo je teško dati kvalitetnu ocjenu prvih 100 dana rada izvanredne uprave. Naime izvješća koja izvanredna uprava podnosi javnosti ne sadrže podatke neophodne za davanje takve ocjene.

Iz njih, primjerice, znamo da je likvidnosna pozicija kompanije stabilizirana, da se radi i na uspostavljanju kvalitetne suradnje s dobavljačima i na reviziji financijskih izvještaja te osiguravanju likvidnosti za ostatak razdoblja izvanredne uprave, što i jest bio kratkoročni cilj izvanredne uprave. Iz dostupnih izvješća također znamo da se uprava bavi ili Agrokorovom prošlošću ili sadašnjošću. Možda je 100 dana premalo vremena za definiranje strategije i novog poslovnog modela Agrokora, no o toj temi od izvanredne uprave nismo čuli gotovo ništa, a vrijeme polako, ali sigurno curi.

Nedostaju i brojni podaci koji su ključni za procjenu solventnosti Agrokora. Primjerice, još uvijek ne znamo koliki je ukupno prijavljeni iznos tražbina vjerovnika. Ne znamo točne iznose jamstava koja su davale pojedine kompanije iz grupacije. Ne znamo ni postoje li nad pojedinim Agrokorovim kompanijama založna prava koja su se spominjala u javnosti. Također ne znamo koliko uspješno su poslovale kompanije u sklopu grupe u prvoj polovini 2017., što bi trebala biti ključna informacija za procjenu održivosti trenutnog Agrokorova poslovnog modela.

Pad prometa u Konzumu zaoštrava krizu u Agrokoru

Pad prometa u Konzumu zaoštrava krizu u Agrokoru

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

Naime da bi se ocijenila uspješnost poslovanja Agrokorovih kompanija u 2017., potrebno je usporediti te brojke s onima za prvih šest mjeseci 2016., što trenutno nije moguće zbog činjenice da se izvješća za 2016. revidiraju zbog sumnji u njihovu točnost. Posebice će pri tome biti važna informacija o poslovanju Konzuma u 2017. godini. Naime ako prihodi te kompanije nastave padati, čak ni inducirana koma u koju je Agrokor uveden neće biti dovoljna za njegov spas.

Kako je moguće da HNB i HANFA nisu primijetile ogromnu količinu mjenica?

Ono što međutim znamo iz dostupnih izvješća otvara prostor za mnoga pitanja o načinu funkcioniranja naših institucija. Znamo, primjerice, da je kompanija izdala preko sedam milijardi kuna mjenica koje su zatim završile na eskontu kod banaka i faktorinških kuća.

U hrvatskom financijskom sustavu je dakle kolalo mjenica čija vrijednost u terminima ukupnog nacionalnog dohotka iznosi preko dva posto BDP-a. U terminima novčane mase te mjenice predstavljaju gotovo devet posto M1 monetarnog agregata (to je gotovi novac u optjecaju te deponirani novac).

Onaj dio mjenica koji je otišao na eskont kod komercijalnih banaka (a izvješće izvanredne uprave sugerira da je riječ o 35 posto od ukupnog iznosa mjenica) direktno je kreirao novu novčanu masu. To znači da su u zadnjih nekoliko godina mjenice Agrokora povećale ukupnu novčanu masu za barem tri posto, što ujedno sugerira da su baš te mjenice odgovorne za značajan dio prirasta novčane mase u tom razdoblju.

Boris Vujčić, guverner HNB-a

Boris Vujčić, guverner HNB-a

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Faktorinške kuće također su mogle povećati novčanu masu u poslu s mjenicama ako su, da bi otkupile mjenicu, morale pretvarati svoje depozite u stranoj valuti u kune. Međutim procjenu o tome u kojoj se mjeri to događalo nije moguće napraviti bez detaljnih podataka koji trenutno nisu dostupni. Ako se sagleda sam opseg mjeničnih poslova Agrokora i njegov učinak na monetarnu ekspanziju, valja se zapitati jesu li HNB i HANFA kao institucije koje su zadužene za nadzor komercijalnih banaka i faktorinške kuće propustile reagirati tamo gdje je reakcija nedvojbeno bila potrebna.

Naime kako je uopće moguće da te dvije institucije nisu primijetile to da ogromna količina mjenica jedne kompanije, koja nedvojbeno ima potencijal destabilizirati financijski sustav, kola po tom istom financijskom sustavu o čijoj su stabilnosti one trebale voditi brigu?

U Hrvatskoj vlada politička ekonomija ortačkog kapitalizma

U poslu s mjenicama sudjelovali su i mnogi Agrokorovi dobavljači, a na osnovi informacija koje su isplivale u javnosti čini se da je nekima od njih primarni posao bio lukrativno financiranje Agrokora, ne i obavljanje svih onih poslovnih aktivnosti za koje su se registrirala ta trgovačka društva. Agrokor je na taj način stvorio vlastiti paralelni financijski sustav kojim je dodatno povećao svoj sistemski rizik, a sve to kao odgovor na mjeru HNB-a kojom su smanjeni limiti banaka za njegovo kreditiranje.

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić za stolom čeka dobavljače

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić za stolom čeka dobavljače

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Agrokor je dakle supstituirao kredite komercijalnih banaka za mjenice i kredite dobavljača. HNB i HANFA, koje jedine raspolažu podacima neophodnima za procjenu sistemske važnosti pojedinih kompanija i koje u svrhu očuvanja financijske stabilnosti moraju voditi posebnu brigu o sistemski važnim kompanijama, morale su taj paralelni financijski sustav na vrijeme prepoznati i zaustaviti. 

Odgovor na pitanje zašto te institucije nisu to napravile još uvijek nismo dobili, a zbog političke ekonomije ortačkog kapitalizma, koja je stvorila i održavala Agrokor na životu, možda nikada ni nećemo.

Taj odgovor danas više ne može pomoći Agrokoru, ali je nužan za građenje uspješnije ekonomije i bolje budućnosti svih građana ove zemlje. Naime Agrokorova poslovna sudbina sada uvelike ovisi i o nagodbi koju tek treba sklopiti, ali i o restrukturiranju koje treba provesti. Čak i da Agrokor kao kompanija propadne i da dio njegovih dugova upravo zbog lex Agrokora padne na teret poreznih obveznika, to za Hrvatsku neće značiti smak svijeta.

Šteta od takvog ishoda u očima bi mnogih građana, ogorčenih društvenom nepravdom koju je tijekom vremena generirao sustav ortačkog kapitalizma, i dalje bila daleko manja od štete koju će taj isti ortački kapitalizam što je stvorio i održavao Agrokor na životu nastaviti proizvoditi u budućnosti ako mu se omogući da i dalje posve neometano nastavi djelovati.

*Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.