Dunning-Krugerov efekt

Mnogi su se rugali ovoj teoriji, no danas znamo: najveće neznalice najviše se vole razmetati svojim znanjem

  • Autor: Darko Vlahović
  • Zadnja izmjena 04.09.2022 08:07
  • Objavljeno 04.09.2022 u 08:07
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Thomas Schöffler / Panthermedia / Profimedia

Uvjereni ste da znate kako spasiti svjetsku ekonomiju? Jasno vam je u čemu griješi izbornik nogometne reprezentacije? Sigurni ste da teta u vrtiću pogrešno odgaja vaše dijete? Pouzdano znate da se kvarkovi mogu rascijepiti na još sitnije subatomske čestice? Možda je sve to doista tako. A možda ste žrtva Dunning-Krugerova efekta.

Riječ je o kognitivnoj pristranosti prema kojoj ljudi s niskim sposobnostima, stručnošću ili iskustvom u nekom području imaju sklonost precijeniti svoje znanje u tom području. Međutim, Dunning-Krugerov efekt ima i suprotan učinak: osobe s visokim sposobnostima sklone su podcjenjivati svoje znanje.

Taj je efekt prvi puta spomenut u radu američkih psihologa Davida Dunninga i Justina Krugera iz 1999. godine. Oni su se u svom istraživanju usredotočili na društvene vještine, logiku i poznavanje jezika, ali su temeljem njihovih rezultata u međuvremenu provedene brojne dodatne studije o vlastitoj procjeni znanja na raznim područjima, poput znanosti, medicine, ekonomije, politike, vožnje automobila, snalaženja u prostoru, kratkotrajnog i dugotrajnog pamćenja.

I sva su ta istraživanja došla do više-manje istih zaključaka: oni koji najmanje znaju skloni su najviše precjenjivati svoje znanje! Dakako, vrijedi i obratno - oni koji znaju najviše, najviše i podcjenjuju vlastite vještine i sposobnosti. Korelacija je gotovo savršena.

Postoji jednostavno i logično objašnjenje zašto je tome tako. Osobe koje ne posjeduju znanja ili vještine, isto tako ne posjeduju ni sposobnost procjenjivanja vlastitog znanja ili vještina. Ili, riječima samog Davida Dunninga:

tportal

Izvor: Jet Set / Autor: Jet Set

'Ako ste nesposobni, ne možete znati da ste nesposobni ... Vještine koje su vam potrebne da dođete do pravog odgovora upravo su one vještine koje su vam potrebne da prepoznate što je pravi odgovor.'

Među psiholozima uglavnom postoji konsenzus o empirijskim rezultatima istraživanja Dunning-Krugerova efekta, no postoje različita mišljenja o praktičnoj važnosti tog fenomena. Čak su i autori izvornog istraživanja mislili da njihov rad možda nikada neće biti objavljen, a Dunning je jednom prilikom izrazio iznenađenje što se njihova ideja 'zadržala toliko dugo u javnosti i što je postala viralna u tolikom broju područja'.

Štoviše, Dunning i Kruger su 2000. godine za svoje istraživanje osvojili Ig Nobela, satiričnu inačicu nagrade švedske akademije koja se dodjeljuje za najbesmislenije znanstvene radove.

Ipak, čini se da Dunning-Krugerov efekt sjajno opisuje aktualno stanje svijeta. Opsežna znanstvena studija provedena ove godine - u kojoj su istraženi stavovi i znanja o covidu-19, cjepivima, klimatskim promjenama, homeopatiji, GMO-u, nuklearnoj energiji i evoluciji - pokazala je, posve u skladu s Dunning-Krugerovim efektom, da ljudi koji odbacuju znanstveni konsenzus o tim pitanjima misle da o njima znaju najviše, a zapravo znaju - najmanje.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!