'Sasvim je izvjesno da cijene nafte neće pasti tako skoro. Dapače, moguće je da će cijena srednjoročno čak i rasti', prognozira Umičević. Pritom naglašava špekulantski utjecaj na cijenu nafte jer cijena raste iako je proizvodnja nafte veća od potražnje. 'Nestabilnosti u Siriji i napetosti u vezi s Iranom poslužile su kao alibi za špekulante koji svojim djelovanjem tjeraju cijenu gore', tvrdi Umičević.

Smatra da Vlada nema puno prostora za intervenciju smanjivanjem trošarina. 'Vlada godišnje od trošarina na naftu zaradi oko sedam milijardi kuna. Ako smanjite trošarine, taj će novac nedostajati u proračunu, pa će se morati namaknuti negdje drugdje. U okolnostima kada je proračun jedva uravnotežen, takvi rezovi prihoda su vrlo opasni', kaže Umičević.

Podržava Vladine namjere da pokretanjem investicijskog ciklusa u energetici smanji ovisnost o uvozu energenta. Pritom naglašava da je ključni preduvjet za provedbu plana uvođenje tržišnih cijena energije. 'Vlada u svom programu to izričito ne spominje, a meni se čini da je bez toga teško očekivati investicije u energetskom sektoru. Regulirane niske cijene glavni su razlog zašto u proteklim godinama nije bilo investicija', tvrdi Umičević, dajući do znanja da će poskupljenje neminovno pasti na leđa građana.

'Možda zvuči okrutno, ali hrvatski građani moraju zaboraviti ideju jeftine energije. Ona ima svoju tržišnu cijenu, a građani tu cijenu na kraju uvijek plaćaju, izravno ili posredno. Na kraju krajeva, zar je normalno da građani danas više troše na telekomunikacijske usluge nego na energiju?', zapitao se Umičević.

Protivi se javnim investicijama u energetiku, kao i davanju postojećih elektrana u koncesiju da bi se osigurao novac za nove investicije. 'To nije potrebno. Kapital je trenutno u svijetu relativno jeftin, a kad postoji tržište za proizvedenu energiju, uz tržišnu cijenu koju Vlada mora uvesti, sigurno će biti zainteresiranih ulagača', kaže Umičević, koji se zalaže za model partnerstva HEP-a i privatnih ulagača

Umičević podržava osnivanje Centra za praćenje investicija u energetskom sektoru te očekuje da će se na taj način spriječiti dosadašnja praksa da državne energetske kompanije rade jedna protiv druge. Također, ne vidi ništa sporno u tome da u Nadzorni odbor Ine uđu ministri Slavko Linić i Radimir Čačić.

Iako priznaje da je ina pod MOL-ovom upravom postigla izvrsne poslovne rezultate, smatra da to nije posljedica MOL-ovog upravljanja. 'Ako pažljivo proučite Inine poslovne rezultate, vidjet ćete da je većina profita ostvarena na dvije-tri stavke: proizvodnji u Siriji, plinu iz sjevernog Jadrana i ugljikovodicima iz kontinentalne Hrvatske, kojih je sve manje', tvrdi Umičević, naglašavajući da su svi ti projekti započeti davno prije MOL-ovog dolaska u Inu.

'No fundamentalni problemi nisu riješeni. Rafinerije nisu modernizirane, prodajna mreža je zastarjela, a novih istraživačkih i proizvodnih koncesija nema', upozorava Umičević.