Potražnja bi se na svjetskoj razini trebala smanjiti i u 2026., po treći put od 2020. godine, i to za 1,5 posto odnosno za gotovo 65 milijardi prostornih metara, procijenili su stručnjaci agencije.

Pad će biti koncentriran u proizvodnji struje, energetskom sektoru i u industriji, koji će zajedno 'pokrivati' 90 posto očekivanog slabljenja potražnje, napominju u IEA-i.

Sukob na Bliskom istoku značajno je poremetio globalne energetske tokove, no njegov utjecaj na tržišta plina značajno varira od regije do regije, navodi IEA.

Najizravnije posljedice osjetile su zemlje u regiji, uz oštećenja na lokalnoj infrastrukturi za proizvodnju i preradu plina i posljedičan oštar pad aktivnosti velikih industrijskih potrošača plina, stoji u izvješću agencije.

Potražnja za plinom na Bliskom istoku tako će u cijeloj 2026. godini potonuti, prema procjenama agencije, za čak 10 posto, najsnažnije otkada IEA objavljuje procjene.

Pad u Europi

Slijedi Europa, gdje će potražnja za plinom ove godine pasti za tri posto, predviđaju stručnjaci IEA‑e, uz napomenu da visoke cijene plina smanjuju potrošnju u industriji. Energetski sektor okreće se pak proizvodnji struje iz obnovljivih izvora energije, napominju.

Zamjetno će  pasti i potrošnja plina u azijsko‑pacifičkoj regiji, za 1,5 posto, uz tješnju opskrbu LNG‑om.

Više cijene ukapljenog plina podržat će pak prijelaz energetskog sektora s plina na ugljen, uz smanjeni obujam poslovanja kompanija koje troše puno plina i energije,  i sniziti operativne stope u sektorima s velikom potrošnjom plina i energije, navodi IEA.

Sukob pak nije značajno utjecao na regije koje ne ovise o uvozu LNG‑a ili ga uvoze tek malo, ističe agencija u izvješću.

Tako će u Africi potražnja za prirodnim plinom u 2026. porasti za gotovo pet posto, procijenili su stručnjaci IEA‑e, istaknuvši da su motor rasta sektor proizvodnje struje te energetski sektor.

Agencija očekuje snažniju potražnju za plinom i u srednjoj i u Južnoj Americi zbog smanjene proizvodnje struje u hidroelektranama.

Potražnja bi trebala porasti i u Sjevernoj Americi, za marginalnih 0,5 posto, uz smanjenu potrošnju u kućanstvima i veću potrošnju u proizvodnji struje i u energetskom sektoru u uvjetima proširenja kapaciteta za ukapljivanje plina u regiji.

U euroazijskoj regiji, koja prema definiciji IEA-e obuhvaća Rusiju, Armeniju, Azerbajdžan, Gruziju, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan, potražnja za plinom trebala bi u ovoj godini porasti za 1,5 posto zbog niskih temperatura u prvom tromjesečju i pojačane potrošnje plina u stambenim zgradama.  

Fleksibilne destinacije

Tijekom proteklih deset godina snažno je porastao udio ugovora o kupnji LNG‑a u kojima nije naznačena konkretna destinacija, primjećuje IEA u izvješću. Takvih je ugovora još 2015. bilo 29 posto, dok im je prošle godine udio premašio polovinu, pokazuju podaci agencije.

Motor tog snažnog rasta bilo je ponajprije brzo širenje isporuka američkog LNG‑a s fleksibilnom destinacijom, napominje IEA.

Upravo taj LNG bez naznačene destinacije igra ključnu ulogu u prilagodbi svjetskih tržišta na trenutačni šok u opskrbi koji su izazvali poremećaji u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac, ističu stručnjaci agencije.

Tako su u razdoblju od ožujka do listopada azijski kupci, inače najosjetljiviji na poremećaje u isporukama iz regije uz Perzijski zaljev, uspjeli na godišnjoj razini udvostručiti uvoz LNG‑a iz Atlantskog bazena, naročito iz SAD‑a, navodi IEA u izvješću. Te isporuke pomogle su im nadoknaditi znatno smanjene pošiljke iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Da takve pošiljke nisu bile dostupne, tržišta bi se znatno teže prilagodila trenutačnoj situaciji, a poremećaji u opskrbi možda bi bili više koncentrirani na određene regije, napominje IEA. No, tijesna opskrba ipak predstavlja veći izazov za kupce koji moraju voditi računa o cijenama i pokušavaju doći do raspoloživih pošiljki s kraćim rokovima isporuke, naglašavaju.