UTJECAJ reforme

Znanstvenik s Ekonomskog instituta pojasnio što porezna reforma znači za plaće i mirovine

07.09.2023 u 21:12

Bionic
Reading

Znanstvenik s Ekonomskom instituta Zagreb Danijel Nestić je gostovao u Newsroomu i komentirao što porezna reforma predstavlja za plaće i mirovine

Porezna reforma će značiti veći iskorak za najniže plaće, ali kako se ide prema srednjem sloju, neće predstavljati značajnu razliku u kućnom budžetu.

'Kao ideja se čini neloša mjera, osobno imam dosta problema s ovim novim modelom obračuna doprinosa za prvi mirovinski stup jer ulazi u jedno potpuno novo područje. Do sada je bilo fiksno, svi su plaćali bilo 20 posto odjednom, bilo 15 posto plus pet za prvi ili drugi stup. Sad se tu uvodi olakšica, jedan novi instrument.

Zapravo doprinos postaje jako sličan porezu. I moglo bi se dogoditi da se u jednom trenutku dođe na ideju da se to integrira, pa na ideju da se povećavaju olakšice, smanjuju stope. Tu bi se mogao napraviti jedan nered u pogledu za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje', rekao je Nestić za N1 i dodao kako ova mjera neće utjecati na mijenjanje mirovina.

Nestić naglašava kako je Hrvatska, što se tiče oporezivanja dohotka, jedna od zemalja EU-a s najnižim poreznim opterećenjem.

'Jako puno ljudi ne plaća nikakav porez pa neće imati bitne koristi od toga. Taj manjak prihoda mora nadokanditi iz drugih izvora. Vjerojatno je to PDV, to znači makroekonomski gledano da državni proračun postaje jako ovisan o potrošnji, a potrošnja je ciklička, ona ide gore dolje. Tako da se proračun na ovaj način, da se smanje ovi direktni porezi, a posredno povećavaju indirektni, čini osjetljivim na cikluse i gubi se ona progresivnost jer PDV plaćamo svi', kaže Nestić i dodaje da bi PDV moga biti niži kad bi se prikupili prihodi od poreza na dohodak.

Unatoč inflaciji, podaci pokazuju da plaće rastu.

'Nominalno gledano zadnji podatak je o rastu plaća za 14 posto, uspoređujući srpanj ove i prošle godine. Inflacija je osam posto. To je šest posto realno rasta bruto plaće, u neto iznosu je to 4,5 posto. To su značajni rastovi plaća. Znam da će ljudi reći ‘meni nije porasla’, ali ne gleda se pojedinac, nego prosjek', pojasnio je.

Nestić ne vjeruje da je uvođenje poreza na ekstraprofit realna opcija. 'Prošle godine su bile preporuke Europske komisije, ali su išle ciljano na ekstra zarade energetskog sektora. Ove godine toga nema. Nisam siguran da će Europska komisija ili većina EU zemalja ići u tom smjeru oporezivanja ekstra dobiti', kaže za N1.

Osvrnuo se i na reformu drugog mirovinskog stupa, koja još nije službeno stupila na snagu. Nestić smatra da će takva reforma popraviti drugi mirovinski stup.

'Meni se čini da to jača drugi stup, omogućava bolji smisao. Za očekivati je da će se veći broj ljudi odlučiti primati tu kombiniranu mirovinu, zato i imamo mirovinsku štednju. Tu su navedene dvije stavke oko kojih nisam sigruan na što se misli Kod indeksiranja, radi se o tome da će drugi stup ponuditi jednu mirovinu koja će biti bez obaveze da se usklađuje s inflacijom. Ona će biti određena u fiksnom izrazu, plus eventualna dobit koju će ostvariti mirovinsko osiguravajuće društvo', rekao je Nestić.

Početne mirovine značajno više

Početne mirovine će biti značajno više od dosadašnjih.

'Vjerojatno bi takva mirovina bila interesantna onima koji imaju narušeno zdravstveno stanje, ili im je važno da u početnom trenutku imaju takvu mirovinu, a s vremenom će se realna kupovna moć takve mirovine smanjivati. Važno je da se dobro iskomunicira ovakav oblik mirovine, odnosno svaki oblik. Drugi stup nudi nekoliko oblika mirovina, ovo će biti sedmi, možda će ih bitijš. Važno je da ljudi znaju u što ulaze. Ako netko dobiva na početku veću mirovinu, mora biti svjestan da će ona s vremenom biti manja', upozorava Nestić.

Prema podacima jako je malo onih koji odabiru mirovinu iz drugog stupnja. 'Zbog načina kako se to izračunava, trenutno biste vi imorali imati 10 posto iznad hrvatskog prosjeka plaću da biste imali pravo na ovo i u budućnosti će se zbog načina izračuna ta granica povećavati i sve manje ljudi će imati pravo na povlačenje ovoga. I tu dolazimo do problema da netko može reći da drugi stup postaje eksluzivni klub od kojeg korist imaju samo bogatiji i ako tako ostane primjedba ostaje', navodi.

'Hrvati mladi odlaze u mirovinu'

Nestić kaže za N1 kako od drugog stupa neće imati koristi osobe s najnižom mirovinom, a najviše šanse da im drugi stup bude isplativ, imaju osobe kojima plaća raste prema kraju karijere.

Smatra kako prijedlog reforme mirovina Damira Bakića iz Možemo nije veoma realan i opisuje ga kao lijep popis želja. 'Ovo sve što se govori to se uzima iz proračuna. U mirovinskom sustavu ne postoje novci za ovavke stvari. Ono što je rečeno naizgled djeluje višestruko skuplje od onoga što je rečeno u prvoj godini, a da ne govorim o slijedećim godinama, da ne govorim o dugoročnim efektima. Tih novaca naprosto nema. Cijela reforma je uzmimo više iz proračuna i raspodijelimo', pojašnjava.

Nestić kaže da je u Hrvatskoj prosjek staža nešto više od 30 godina i da Hrvati odlaze relativno mladi u mirovinu. U Europi, Hrvatska je jedna od zemalja gdje se najduže koristi mirovina.

'U budućoj reformi treba balansirati proračunsku pomoć mirovinskom sustav s većim naporima ljudi, u skladu s demografskim trendovima. Trenutačno imamo rast zaposlenosti, međutim dugoročni trendovi su neumoljivi. Broj radno sposobnog stanovništa i broj zaposlenih će se smanjivati, broj umirovljenika će rasti, to će se morati zatvoriti na način da više godina provedemo u radu', zaključuje.