Ovaj put uz dodatnu argumentaciju Vujčić se ne obraća samo financijskoj industriji s kojom neposredno posluje, nego i potrošačima, klijentima financijske industrije, kojima u svojem mandatu već posvećuje posebnu pozornost, zatim Vladi i sudionicima političke scene, kao i javnosti, medijima i ekonomistima koji predlažu rješenja gospodarskih teškoća i sudjeluju u oblikovanju očekivanja gospodarskih kretanja.

Upravo ovima posljednjima Vujčić i danas, kao i u listopadskom govoru, poručuje da se 'nakon smanjenja kreditnog rejtinga države propale ideje prošlosti ponovo agresivno guraju kao rješenje za hrvatske gospodarske probleme, odnosno kao supstitut neophodnoj fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama'. Vujčić inzistira da oni 'koji su nakon pada rejtinga počeli zazivati devalvaciju i inflaciju mogu dodatno produbiti krizu i destabilizirati zemlju'. Loše ekonomske ideje su 'poput žohara', kaže guverner, 'taman pomislite da ste ih se riješili, a oni ponovo počnu puzati van'.

Odbacivši instant rješenja gospodarskih teškoća, Vujčić je predložio i Vladi vrlo konkretan pristup i metodologiju. Na pitanje što podrazumijeva pod frazom 'strukturne reforme', Vujčić prvo ističe da se njima 'nitko do sada ozbiljno nije htio baviti. Što je djelomično posljedica nesposobnosti, a djelomice otpora interesnih skupina ... No zbog toga ne može patiti cijela zemlja'.

'Postoji nekoliko područja gdje je naša relativna nekonkurentnost vrlo visoka. To su efikasnost tržišta roba (gdje najlošije stojimo po pitanju troškova poljoprivredne politike, pravila o stranim izravnim ulaganjima, razmjera i učinka poreza, tržišne dominacije i antimonopolske politike), efikasnost tržišta rada, zaštita ulagača i pribavljanje građevinskih dozvola. Nijedan od tih problema, siguran sam, ne zvuči kao iznenađenje.'

Vujčić, dalje, očekuje 'akcijski plan s prioritetima, zaduženjima i rokovima njihovog rješavanja. Inicijativu je važno prepustiti onima kojima te administrativne barijere otežavaju rad i investiranje. To je posao u koji mora biti uključen tim stručnjaka i svi ministri, odnosno ministarstva u Vladi, kao i državne agencije. On mora biti dio sustava, a ne ad hoc inicijativa. To je isto bila jedna od poruka koju sam htio poslati, da se o ekonomiji ne brinu 2-3 ministra, nego svi.'

Iako zvuči kao fraza, koju u nedostatku argumenata izriču i nebitni sudionici političke scene, upravo zato što ima argumente odnosno 'zbog ozbiljnosti situacije', što naglašava, Vujčić poziva 'na politički i općedruštveni konsenzus oko glavnih ciljeva i načina njihovog ostvarivanja. Barem među najrelevantnijim društvenim i političkim snagama'.

Glavna pozitivna posljedica ulaska u EU je, ističe guverner, to što zemlja postaje atraktivnija za izravna strana ulaganja, no podsjeća da će - ako izostane aktivno suočavanje s gospodarskim teškoćama - Hrvatska 'najvjerojatnije odmah potpasti pod takozvanu proceduru pretjeranog deficita (EDP), a možda i proceduru pretjeranih neravnoteža. To bi moglo u znatnoj mjeri ograničiti stupnjeve slobode vođenja ekonomske politike, gotovo sigurno proračunske, a možda i drugih. Ekonomska politika bi se mogla suočiti s nekom verzijom MMF-a i bez MMF-a'. Drugim riječima, ne djelujući, sama će se Hrvatska osuditi na neku vrstu prinudne uprave.

U njegovom području, u upravljanju bankovnom industrijom, jedan od prvih poteza novog guvernera bio je usmjeren zaštiti potrošača te uvođenju mogućnosti prijenosa kredita iz banke u banku bez naknade. Takvih će poteza biti još:

'Jedan od prioriteta je zaštita potrošača, a njih se najbolje štiti povećavanjem konkurencije. Što je veća konkurencija, banke će nuditi bolje i jeftinije usluge. Tržište je prilično konkurentno, no manje nego prije početka krize, kad su cijene nekih kredita pale čak ispod razine zemalja s daleko nižim rizikom, poput Njemačke. Što se proizvoda tiče, rekao bih da je konkurencija veća na području štednje i kredita, nego na području naknada.'

No što monetarna politika, koja je to u posljednje vrijeme nekoliko puta pokušala, i bankovna industrija mogu učiniti u poticanju realnog sektora: 'Obično se kaže da je monetarna politika poput užeta – lakše ju je zatezati, nego gurati, što dokazuje i ova kriza', odgovara Vujčić. Prepreku snažnijem utjecaju aktivnosti HNB-a predstavljaju već visoka zaduženost, koja upravo suprotno izaziva tendenciju razduživanja, te strukturne rigidnosti zbog kojih je 'alokacija resursa neefikasna'.

Najgora je, naravno, kombinacija visoke zaduženosti i visokih strukturnih rigidnosti. Zbog toga i nastojim inzistirati na što bržem i radikalnijem rješavanju strukturnih problema. Bez toga, uz ovakvu zaduženost, monetarna politika, nažalost, ne može puno pomoći. Mi već godinama ustvari kupujemo vrijeme za reforme koje nikako da se dogode.'

Očuvanje stabilnosti banaka, što nije ništa drugo nego očuvanje nacionalne štednje, štednje svih građana, a što se nerijetko zaboravlja, uvijek je apsolutni prioritet centralne banke. Na pitanje kakvo je stanje u bankovnom sektoru, guverner odgovara:

Sustav je i dalje stabilan, s najvišom kapitalnom adekvatnošću od 20 posto, i u stanju je izdržati stresove značajnog kvarenja portfelja. Značajnija promjena aktivnosti bankovnog sektora, međutim, ovisna je u znatnoj mjeri o kretanjima i perspektivama gospodarstva, što donekle stvara problem kokoši i jajeta.