Guverner Hrvatske narodne banke na odlasku Boris Vujčić u svojoj se posljednjoj konferenciji za medije osvrnuo na aktualna ekonomska zbivanja u zemlji. Pritom je komentirao novi paket antiinflacijskih mjera, kojeg je Vlada tijekom ovog tjedna predstavila.

Istaknuo je da HNB nikako nije bio uključen u stvaranje tog paketa, ali da će ga s odmakom vremena pomno analizirati, kao i sve druge dosadašnje Vladine mjere.

Istaknuo je da hrvatska ekonomija i dalje raste po stopama koje su otprilike tri puta veće nego na razini eurozone. No, primijetio je usporavanje, jednako kao i Europska komisija u svojim nedavnim prognozama.

'U prvom smo kvartalu vidjeli da je usporavanje rasta došlo zbog usporavanja investicija, industrijske proizvodnje i snažnog usporavanja građevinarstva u prva dva mjeseca. Međutim, u trećem mjesecu smo vidjeli oporavak u građevinarstvu i trgovini. To nam pokazuje da ćemo imati prelijevanje u drugi kvartal ove godine i imat ćemo višu stopu rasta', rekao je Vujčić.

Snižavanje stope inflacije

No, pravo je pitanje što će se događati s inflacijom uoči i za vrijeme turističke sezone. Dio paketa antiinflacijskih mjera odnosi se na podizanje paušala turističkim iznajmljivačima. Postoje kritike da bi to dovelo do poskupljenja apartmana. No, Vujčić smiruje situaciju.

'Ono što očekujemo za svibanj je da će stopa inflacije pasti u odnosu na travanj. Vidimo smanjivanje stope inflacije hrane, koja je bila na četiri posto, smanjila se na 3,7 posto, past će ispod tri posto i bit će između 2,5 i 2,8 posto u svibnju. Inflacija usluga se smanjuje, a ona je bila najtvrdokornija i održavala opću stopu inflacije povišenom i sad se očekuje da će inflacija biti temeljena na cijenama energije koje su snažno rasle i zato ostaje na povišenim razinama. Dobro je da se ostale komponente smanjuju tako da očekujemo pad stope inflacije u svibnju, a energija ovisi o razvoju geopolitičke situacije koja je prilično neizvjesna', rekao je odlazeći guverner HNB-a.

Istaknuo je da će na kretanje cijena u budućnosti utjecati zbivanja na Bliskom istoku, odnosno mogućnost otvaranja Hormuškog tjesnaca i normalizacije trgovine naftom, plinom i gnojivima.

Ako inflacija ostane na povišenim razinama, morat će reagirati ECB povećanjem kamatnih stopa, što će pak utjecati na kreditiranje građana i ekonomije.

'Pred nama je sastanak u lipnju i uvijek ćemo na temelju podataka koje ćemo u tom trenutku imati, odlučivati o kamatnim stopama. Naravno, ta odluka utječe i na sve ostale kamatne stope', rekao je Vujčić.

Dva Hrvata u ECB-u

S obzirom na to da od ponedjeljka postaje potpredsjednikom Europske središnje banke, nije mogao izbjeći putanja o svojoj budućoj ulozi.

'Nastavljam raditi isti posao kao što sam radio i dosad, jer sam član upravljačkog vijeća Europske središnje banke koji donosi odluke. I dalje imam jedan glas u vijeću, ali sad sam na poziciji potpredsjednika ECB-a a ne guvernera HNB-a', istaknuo je.

U ECB-u će mu se pridružiti i budući guverner HNB-a. To bi trebao biti dosadašnji predsjednik uprave HANFA-e, Ante Žigman. No, njega tek treba izabrati Hrvatski sabor.

'Bit će dva Hrvata tamo, ali mi smo svi tamo u osobnoj funkciji, predstavljajući svoje osobne poglede na ekonomiju i odlučujući na bazi podataka za eurozonu, a ne nacionalnu ekonomiju.

To je uvijek zanimljiva interakcija između svih nas u Upravljačkom vijeću ECB-a. To ne znači da uvijek o svim stvarima imamo isto mišljenje, i to je dobro, zato se tako i donose odluke. Prevladavajuće mišljenje je odluka ECB-a', zaključio je dugogodišnji guverner HNB-a.