ŠTO KAŽU EKONOMISTI

Za i protiv povećanja PDV-a

  • Autor: O. I. Novokmet
  • Zadnja izmjena 06.03.2009 11:30
  • Objavljeno 06.03.2009 u 11:30
bankrot stečaj

bankrot stečaj

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Čini se da Vladine mjere štednje u ministarstvima i javnim poduzećima neće biti dovoljne jer je potpredsjednik Vlade Polančec najavio da će biti nužno povećati proračunske prihode

Procjenjuje se da je proračunska rupa znatno veća od tri milijarde kuna, koliko se dosad pretpostavljalo da će iznositi.

Sudeći po reakciji potpredsjednika Vlade Damira Polančeca neće se ići u daljnje rezanje proračunskih troškova nego će se više usmjeriti na mjere za povećanje proračunskih prihoda, kao što su povećanje PDV-a, povećanje trošarina na naftne derivate, te uvođenje trošarina na mobilnu telefoniju.

Brojni analitičari upozoravaju da Hrvatskoj predstoji odlučnija fiskalna prilagodba, kojom bi se ponajprije razmotrilo odustajanje od prevelike proračunske potrošnje, tako je Hrvoje Stojić glavni ekonomist HAAB-a nedavno izjavio da Vlada treba smanjiti proračun za najmanje 10 posto.

Ekonomist Guste Santini zalaže se za povećanje postojećih trošarina i uvođenje novih smatrajući kako je to pravi put da se izađe iz krize, jer trošarine smanjuju regresivnost, odnosno socijalnu neosjetljivost poreznog sustava.

Trošarinama ali i povećanjem PDV-a smanjila bi se potrošnja i povećala štednja. S druge strane, kako bi olakšao život građanima, Santini je za povećanje neoporezivog dijela dohotka na pet tisuća kuna, što bi smanjilo cijenu rada i povećalo sredstva dostupna radnicima. Ipak, Santini upozorava da treba napraviti dobru analizu prije nego se uvedu nove trošarine i poveća PDV 'kako ne bi bila tepsija skuplja od pite'.

Prema Zdeslavu Šantiću, ekonomskom analitičaru RBA, primarni cilj kreatora fiskalne politike mora biti smanjivanje rashoda, s obzirom na iznimno visok udio javnih rashoda u BDP-u. Međutim, odgađanje značajnijih strukturnih reformi u prethodnim godinama rezultiralo je i činjenicom da su rashodi države iznimno veliki, a i njihova struktura je nepovoljna (plaće, mirovine, troškovi zdravstvene zaštite). 'S obzirom na to da smanjenje ovogodišnjeg proračunskog deficita mora biti prioritet, nažalost, mora se razmisliti i o povećanju proračunskih prihoda u trenutačno nepovoljnim vremenima', kaže Šantić.

On nije za povećanje stope PDV u Hrvatskoj, jer kaže da je već na visokoj razini, a eventualno njezino povećanje u trenutačnim uvjetima moglo bi dovesti do kontraučinka odnosno smanjenja prihoda proračuna.

Prostor za eventualno povećanje prihoda Šantić vidi u snažnijem oporezivanju imovine te povećanju trošarina. Međutim, takve mjere imaju i negativne utjecaje na gospodarstvo. Naime, snažnije oporezivanje financijske imovine i nekretnina u vremenima snažne korekcije na tržištima moglo bi dovesti do daljnjeg pogoršanja kretanja na tržištu kapitala i nekretnina.

Zdeslav Šantić upozorava da bi uvođenje trošarina na korištenje mobitela umanjilo prihode telekomunikacijskih tvrtki, što bi se zasigurno negativno odrazilo i na njihova buduća ulaganja. 'Upravo bi ulaganja privatnog sektora u perspektivne sektore, a telekomunikacijski sektor to zacijelo jest, trebali biti generator dinamiziranja domaće gospodarske aktivnosti te izlaska iz recesije'.

Podsjećamo, telekom operateri oštro su reagirali na moguće povećanje trošarina na mobitele. Za njih bi to bilo apsolutno neprihvatljivo, 'jer bi se time 'ubio' jedini sektor koji je u Hrvatskoj i u kriznim vremenima spreman na velike investicije. S druge strane građanima koji gotovo svi imaju mobitele i najviše koriste najjeftiniju mobilnu uslugu SMS, to bi bio dodatni porez te bi zapravo snosili teret takve mjere što opet ne pridonosi poboljšanju njihova životnog standarda', izjavio je tada Ivica Mudrinić, predsjednik uprave T-HT-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi