RAVNATELJICA INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE

'Vladine Smjernice i Strategija ne ulijevaju puno nade, nude tek status quo'

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 03.09.2012 13:18
  • Objavljeno 03.09.2012 u 13:18
katarina ott

katarina ott

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

'Smjernice, kao ni Strategija, ne ulijevaju puno nade. Čuda su, naravno, uvijek moguća, ali za njih nije dovoljno kao cilj postaviti veće ubiranje prihoda i navodno - samo navodno - smanjivanje rashoda, bez naznaka stvarnih strukturnih reformi na strani rashoda državnog proračuna i rashoda izvanproračunskih korisnika', ocjenjuje Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije u osvrtu o Vladinim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2013. do 2015. godine

Autorica naglašava da je Vlada ključne strateške planove (Strategiju Vladinih programa za 2013-15. i Smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2013-15) objavila s dva mjeseca zakašnjenja iako se radi o iznimno važnim dokumentima koji određuju sudbinu države u idućem razdoblju.

S obzirom na to da Vladina Strategija za 2013-15. ima istu viziju i ciljeve koje je nudila HDZ-ova Vlada, nedostatak nove, kvalitetnije vizije i ciljeva odrazio se i na Smjernice ekonomske i fiskalne politike, pa one nude svojevrsni status quo, smatra Ott.

Što se tiče rangiranja prioriteta, Ott zamjera Vladi što je, za razliku od HDZ-a, prenisko smjestila 'jačanje pravne države i vladavine prava te poticanje znanja, izvrsnosti i kulture'. Smatra da su krupne prepreke hrvatskom ekonomskom rastu upravo nefunkcioniranje pravne države i nevladavina prava te neadekvatno obrazovanje i nedostatak izvrsnosti praktično na svim područjima.

Vladina predviđanja rasta BDP-a od 0 posto 2012, 1,8 posto 2013, tri posto 2014. i 3,5 posto 2015. Ott ocjenjuje preoptimističnim s obzirom na ekonomsku politiku, ali istovremeno i preskromnim u odnosu na mogućnosti. 'Zbog nepripremljenosti Vlade za preuzimanje vlasti, 2012. je, nažalost, izgubljena, ali nakon niza loših godina, tako skromna povećanja BDP-a, kada bi se i ostvarila, neće nas daleko dovesti', pojašnjava Ott.

Podržava Vladinu odlučnost u provedbi fiskalne konsolidacije, no ukazuje na previsoku poreznu presiju i nekonzistentnost u Vladinoj politici prelaska s indirektnih na direktne poreze. 'Indirektni porezi (PDV i trošarine) u Hrvatskoj već ionako vrlo visoki, a porez na imovinu koji se planira uvesti je direktni, a ne indirektni porez', upozorava Ott, ističući da je rasterećenje poreznog troška rada nemoguće bez istinskih i dubinskih strukturnih reformi na rashodnoj strani proračuna.

I tu se, smatra, pojavljuje najveći problem budući da se iz ključnih odrednica Strategije, te posljedično i iz Smjernica, iščitava uglavnom usmjerenje na tehničke uštede, a ne i na suštinske promjene. Privatizacija i jača uloga privatnog sektora se ne spominju, a očita je usmjerenost na državnu intervenciju, pa čak i u stvaranju optimalnog ozračja za razvoj konkurentnoga gospodarstva.

Ciljevi, npr. u zdravstvu, svode se na uštede i nadzor, a nema ni riječi o suštinskoj reformi zdravstva (preispitivanju načina financiranja zdravstvenog sustava, naknada za bolovanje i porodiljni, sustava participacije; uvođenju konkurencije na tržište zdravstvene skrbi i, što je još važnije, na tržište zdravstvenog osiguranja).

Sve dok poslodavci budu snosili troškove zdravstvenog osiguranja gotovo čitavog stanovništva, teško će se moći sniziti trošak rada. Osim toga, predviđa se 'provođenje strukturnih reformi unutar svakog ministarstva', ali suštinske promjene, primjerice načina financiranja zdravstvenog osiguranja, nisu stvar koja se može 'provoditi' unutar jednog ministarstva. Riječ je o ključnim pitanjima vizije i ciljeva ne samo čitave Vlade, već i čitave države.

Autorica zdravstvo spominje samo kao primjer nedovoljno promišljenog i odlučnog pristupa, neophodnog za bitne promjene, ističući da sve to isto vrijedi i za druge dijelove rashodne strane proračuna.


Što se tiče planova za stvaranje optimalnog ozračja za razvoj konkurentnog gospodarstva, Ott najviše zamjera Vladi što predviđeni rast BDP-a temelji na pokretanju investicijskog ciklusa šireg javnog sektora.

'Budući da javna poduzeća baš i nisu poznata po uspješnom i urednom poslovanju, postoji bojazan da će njihovo eventualno pokretanje investicijskog ciklusa voditi novim dubiozama i dodatnom opterećenju poreznih obveznika, te je upitno i hoće li uslijediti investicije privatnog sektora. Država treba stvarati povoljne uvjete za investiranje koji će potaknuti privatne investicije, a ne sama investirati', smatra Ott.

Autorica je skeptična i u pogledu realizacije fiskalne konsolidacije na rashodnoj strani proračuna. Problem vidi u tome što se iz godine u godinu predviđa rast tih rashoda (sa 138,5 milijardi kuna 2012. na 148 milijardi kuna 2015), a upitno je planirano ostvarenje rasta BDP-a, pa stoga i udio rashoda u BDP-u.

'U Smjernicama su dobro opisani rizici ostvarenja projekcija, ali, nažalost, nema i objašnjenja što će Vlada poduzeti ako se neki od tih rizika ostvare. Stoga je neoprostivo što nije planirano stvarno smanjivanje rashoda u apsolutnim brojkama, već samo relativno, u postotku BDP-a', zaključuje Ott.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi