RBA ANALIZE

Vlada nema jasne mjere za proračunske rezove

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 20.01.2012 18:46
  • Objavljeno 20.01.2012 u 18:46
Slavko Linić

Slavko Linić

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anić

Struktura proračuna i visina deficita koje će predložiti nova hrvatska vlada ključni su za očuvanje kreditnog rejtinga države i za dokaz opredjeljenja u provedbi neophodnih reformi, ističu analitičari Raiffeisen Bank u prvom ovogodišnjem izdanju RBA analiza

Mogućnost pada kreditnog rejtinga Hrvatske u razred ispod investicijskog (junk) odražava se na manju dostupnost kapitala i povećanje cijene zaduživanja. Proračun za 2012. godinu usvojit će se najranije u veljači. Tek tad mogu započeti pripreme za izdavanje državnih obveznica. Dotad se i dospjeli dugovi i tekući deficit središnje države mogu financirati samo kratkoročnim zaduživanjem na domaćem tržištu. Time se pojačava potražnja države od domaćih banaka, što u uvjetima smanjene ponude kapitala iz inozemstva i ograničenih domaćih izvora financiranja povećava cijenu zaduživanja. Vraćanje ravnoteže na lokalno financijsko tržište očekuje se u drugom tromjesečju uz uvjet da ne padne kreditni rejting države.

Analitičari Raiffeisen banke upozoravaju da Vlada još nije predstavila jasne mjere za racionalizaciju proračunskih izdataka. Također, ističu negativne efekte od najavljenog rasterećenja najnižih dohodaka.

'Nema najave jasnih mjera za racionalizaciju i podizanje učinkovitosti socijalnih izdataka proračuna, koji uz naknade zaposlenicima čine gotovo 70 posto ukupnih rashoda proračuna opće države', navodi se u analizi. 

Najavljeno rasterećenje najnižih dohodaka (do 3.000 kuna) odnosno njihovo neoporezivanje za sobom povlači nekoliko činjenica. Kratkoročno ova mjera ispunjava redistribucijsku i socijalnu ulogu fiskalne politike, ali istodobno potiče poreznu evaziju i sivu ekonomiju.

Naposljetku, ključno je zapitati se u kojem vremenskom horizontu promišljaju kreatori ekonomske politike. Kratkoročno i statički gledano sve navedeno, mjere mogu poboljšati sliku državnih financija, ali bez fiskalne konsolidacije na rashodnoj strani srednjoročno do dugoročno to znači gašenje požara i nastavljanje starog obrasca, kojim se pritiscima na porezni sustav pokriva manjak u državnoj blagajni.

Struktura proračuna i visina deficita koje će predložiti Vlada ključni su za očuvanje rejtinga i za dokaz opredjeljenja u provedbi neophodnih reformi. U protivnom, uravnoteženje javnih financija tražit će se u monetarnom popuštanju s izvjesnim smanjenjem financijske stabilnosti.

Ukoliko se očuva rejting, sljedeći Vladin izazov je priprema poduzetnika i institucija za učinkovito korištenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Uz napeta financijska tržišta kapital iz tih fondova mogao bi imati ključan doprinos za oživljavanje investicijske aktivnosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi