Ekonomist Ivica Brkljača u novoj analizi za Lipin Barometar konkurentnosti zaključuje kako su mjere protiv širenja koronavirusa bile ne samo oštre, već u potpunom neskladu sa situacijom i proklamiranom strategijom borbe protiv pandemije COVID-19. Mjere su proglašene najoštrijima na svijetu prema Oxfordovom monitoru državnih reakcija, a Brkljača upozorava kako bi posljedice mogle potencijalno biti veće od opasnosti samog virusa.
Brkljača smatra kako se u javnosti pokušava nametnuti narativ kako postoje samo dvije opcije:
1) ne učiniti ništa (pustiti virus da brzo „prođe“ kroz stanovništvo); ili 2) uvesti karantenu i potpunu zabranu kretanja, što nije točno.
vezane vijesti
'Na raspolaganju je čitav niz mjera koje je država mogla poduzeti i bez potpunog zaustavljanja ekonomije, kao što su obvezno nošenje maski u javnosti, obvezna dezinfekcije ruku na svakom ulazu, redovita dezinfekcija radnih površina, obveza držanja fizičke distance, stavljanje fokusa na mjere zaštite dijela stanovništva koje koronavirus najviše pogađa(starije i bolesne) itd. Potpuna karantena cijelog stanovništva najskuplji je način borbe protiv pandemije i treba je koristiti samo ako se pokaže da su ostale protuepidemijske mjere nedovoljne', piše Brkljača.
Lipa podsjeća na društvene i zdravstvene posljedice rigoroznih mjera. 'Zdravstveni je sustav prestao obavljati dio svojih uobičajenih funkcija, npr. obustavljeno je obavljanje zakazanih pregleda te su sve operacije koje nisu hitne otkazane. Time su u direktnu opasnost stavljeni trenutni bolesnici te osobe kojima tek treba dijagnoza', piše udruga Lipa.
Prema riječima glavnog hrvatskog onkologa, broj preminulih od raka u sljedećim mjesecima bit će jednak broju ljudi kojima su životi spašeni od koronavirusa, aistodobno iz psihijatrijske bolnice Vrapče dolaze vijesti kako raste broj suicidalnih osobate potrošnje lijekova poput antipsihotikai antidepresiva. Lipa upozorava kako „lijek“ (ekstremne protuepidemijske mjere) ne smije biti gori od bolesti.
Trenutno se nalazimo u gospodarskoj recesiji čije će se posljedice u Hrvatskoj, ali i svijetu osjećati još dugo. Brkljača završava analizu s porukom kako rizike treba osvijestiti, razumjeti i njima upravljati, a stroge karantene moraju biti opcija samo kada se pokaže da ništa drugo ne funkcionira – te ne smiju trajati ni dana dulje od onoga što je zbilja neophodno radi njenih ogromnih ekonomskih i drugih posljedica.
