Dok službeni podaci ukazuju na rast turističkoj smještaja u metropoli, istovremeno sve veći broj iznajmljivača odustaje od kratkoročnog najma svojih stanova. Razlog se krije u svojevrsnoj reformi turizma kojom se spriječava pretjerana apartmanizacija
Prošle se turističke sezone po prvi puta nakon dugo vremena preokrenuo važan trend koji se tiče smještaja stranih gostiju. Naime, broj kreveta u privatnom smještaju pao je za otprilike 10.000, a oko 3650 poreznih obveznika prešlo je s kratkoročnog na dugoročni najam, vjerojatno potaknuti porezom na nekretnine i drugim davanjima koje kratkoročno iznajmljivanje stanova čine financijski nepovoljnijim.
Jedini koji ne prati taj trend je Zagreb, u kojem se prema podacima eVisitora, trenutno izdaje 10.539 kreveta, što je 499 više nego prije godinu dana. Broj iznajmljivača je, pak, porastao za 110, na 2879, piše Večernji.
vezane vijesti
Računica se promijenila
No, paralelno se događa i proces odjavljivanja turističkog smještaja, koji, čini se, neće stati barem neko vrijeme, jer mnogi ozbiljno razmišljaju o odustajanju od turizma.
"Dvije godine sam iznajmljivao stan preko portala Airbnb i, iskreno, dao sam se u taj posao sto posto. Stan je na zapadu grada, 55 kvadrata, uredan, funkcionalan, u novijoj zgradi ispred koje je tramvajsko stajalište. U njemu sam i sam ranije živio, a za turistički najam sam ga kompletno renovirao. Noćenje je bilo 55 eura i gosti su uglavnom bili jako zadovoljni. Svakog gosta je dočekivalo sve što bi mu moglo zatrebati. Čistačicu nismo plaćali, stan smo čistili supruga i ja nakon posla ili vikendom, kad god je trebalo. Ništa nam nije bilo teško, željeli smo da sve bude kako treba. A onda se računica promijenila", rekao je jedan Zagrepčanin koji je nedavno odjavio turistički smještaj.
Presudio mu je godišnji paušalni porez kojeg iznajmljivali plaćaju po krevetu. Umjesto ranijih 160 eura godišnje, za svoja četiri kreveta morao je izdvojiti 800 eura. Uz troškove prema Gradu, turističkoj zajednici, plaćanju režija i potrošnog materijala, od posla su mjesečno mogli zaraditi svega 200 eura.
Dugoročni najam isplativiji?
"U isto vrijeme, gledam na oglasniku, slični stanovi koji se na Vrbanima izdaju podstanarima imaju cijenu od 800 pa i 900 eura. I još nemate stalno pranje posteljine, dočekivanje gostiju, poruke u ponoć i konstantnu brigu oko svakog novog gosta je li sve u redu. Kad sam to sve prvi puta tako stavio na papir, odluka je bila jasna", rekao je bivši iznajmljivač.
Dodao je da je u najboljim mjesecima njegov stan znao biti popunjen 18 do 20 dana, a mjesečna im je zarada znala doseći spomenutih 900 eura. Sad to više nije tako, pogotovo jer im ni Advent nije ispunio očekivanja. On nije jedini koji je odjavio turističku djelatnost.
Još jedan iznajmljivač turistima izdaje dva stana. Manji, koji se nalazi u blizini bolnice, ostavio bi turistima, dok bi drugi "prešaltao" na iznajmljivanje podstanarima. Uostalom, jedan od ciljeva reforme turizma je bio prelazak s kratkoročnog na dugoročni najam, odnosno veći broj kvadrata namijenjenih stanovanju.
