Zemlje skupine G7 sazvale su hitan sastanak zbog naglog rasta cijena nafte i potresa na svjetskim tržištima nakon eskalacije rata između SAD-a, Izraela i Irana. Sukob na Bliskom istoku izazvao je strah od velikih poremećaja u opskrbi energijom, što je odmah potaknulo skok cijena i pad burzi.
Ministri financija vodećih industrijskih država raspravljat će o gospodarskim posljedicama sukoba i mogućim mjerama za stabilizaciju tržišta.
Nafta skočila iznad 100 dolara
Cijena nafte snažno je porasla nakon novih napada tijekom vikenda. Na azijskim tržištima cijena brenta nakratko je skočila na gotovo 120 dolara po barelu, što je najviša razina u posljednje dvije godine, prije nego što se spustila na oko 107 dolara.
vezane vijesti
Sličan trend zabilježen je i kod američke nafte WTI, koja se trgovala oko 104 dolara po barelu.
Glavni razlog naglog rasta cijena je strah od dugotrajnog poremećaja opskrbe energijom iz Perzijskog zaljeva. Posebno zabrinjava situacija u Hormuškom tjesnacu, jednom od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.
Tim uskim pomorskim prolazom inače prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom i plinom, no promet je od početka rata gotovo potpuno stao.
Razmatra se puštanje nafte iz strateških rezervi
Prema pisanju Financial Timesa, zemlje G7 mogle bi razmotriti koordinirano puštanje nafte iz strateških rezervi kako bi stabilizirale tržište, prenosi BBC.
Takvu mjeru koordinira Međunarodna agencija za energiju (IEA), a posljednji put je korištena 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Veliki poremećaji u opskrbi energijom mogli bi dodatno povećati cijene goriva i troškove poslovanja diljem svijeta, što bi ponovno potaknulo inflaciju.
Posljedice na burzama i tržištu plina
Napetosti na Bliskom istoku odmah su se prelile i na financijska tržišta. Europske burze zabilježile su pad – njemački DAX oslabio je 1,6 posto, a francuski CAC 40 oko dva posto.
U Londonu je indeks FTSE 100 pao 1,3 posto, iako su dionice energetskih kompanija poput BP-a i Shella porasle zbog rasta cijena nafte.
Još veći pad zabilježen je u Aziji. Japanski indeks Nikkei pao je više od pet posto, dok je južnokorejski Kospi potonuo šest posto, zbog čega je trgovanje privremeno zaustavljeno.
Istodobno su snažno porasle i cijene plina. Na britanskom tržištu cijena plina za isporuku sljedeći mjesec skočila je gotovo 25 posto na početku trgovanja.
Tržišta strahuju od dugog rata
Analitičari upozoravaju da će sve ovisiti o trajanju sukoba. Što rat bude dulje trajao, to će pritisak na energetska tržišta biti veći.
'Pitanje koje si svi postavljaju jest koliko će ovaj sukob trajati', rekao je Paul Gooden iz investicijske kuće NinetyOne Asset Management.
Dodao je da bi cijena nafte mogla privremeno dosegnuti i između 120 i 150 dolara po barelu ako se sukob dodatno produlji.
'Što rat dulje traje, to će tržišta nafte biti nervoznija', upozorio je.
Trump umanjuje zabrinutost
Američki predsjednik Donald Trump pokušao je umanjiti zabrinutost zbog rasta cijena energije.
'Kratkoročni rast cijena nafte, koji će brzo pasti kada se uništi iranska nuklearna prijetnja, vrlo je mala cijena za sigurnost i mir SAD-a i svijeta. Samo bi budale mislile drukčije', poručio je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
Unatoč takvim porukama, analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija sukoba mogla imati ozbiljne posljedice za globalno gospodarstvo. Porast cijena energije mogao bi ponovno potaknuti inflaciju i usporiti gospodarski oporavak u mnogim državama.
