Rat između Irana te Sjedinjenih Država i Izraela već je odnio stotine civilnih života, raselio stotine tisuća ljudi i snažno uzdrmao stabilnost Perzijskog zaljeva. Cijene nafte naglo su porasle, a sukob je izazvao i političke pritiske na američkog predsjednika Donalda Trumpa. No dok mnoge države snose posljedice eskalacije, analitičari upozoravaju da bi jedan akter mogao izvući značajnu korist – Rusija
Moskva se nakon prvog tjedna američko-izraelskih napada na Iran pojavljuje kao jedan od neočekivanih dobitnika krize, jer bi mogla profitirati od njezinih ekonomskih i geopolitičkih posljedica, piše Time.
Rusija je među rijetkim državama koje su održavale bliske odnose s Teheranom. Nakon početka napada 28. veljače rusko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je američko-izraelsku operaciju kao 'unaprijed planiran i ničim izazvan čin oružane agresije protiv suverene i neovisne države članice Ujedinjenih naroda'. Ruski predsjednik Vladimir Putin također je oštro reagirao na ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, nazvavši ga 'ciničnim ubojstvom'.
vezane vijesti
Iako bi dugoročno mogla izgubiti važnog saveznika u regiji, Rusija bi u kratkom roku mogla profitirati od krize. 'Ono što sada gledamo nije bilo teško predvidjeti', rekao je Robert Person iz američkog think tanka Foreign Policy Research Institute.
Prema njegovim riječima, Kremlj procjenjuje da rat u Iranu Rusiji kratkoročno ide u korist: rastu cijene energije, globalna pozornost odvraća se s rata u Ukrajini, a Sjedinjene Države riskiraju da se ponovno duboko upletu u bliskoistočni sukob.
Privremeno popuštanje pritiska na rusku naftu
Rusija je od početka invazije na Ukrajinu 2022. suočena s opsežnim zapadnim sankcijama, uključujući ograničenja izvoza, zamrzavanje imovine i ograničenja cijena nafte. Cilj tih mjera bio je smanjiti prihode Moskve kojima financira rat.
No rast cijena goriva u SAD-u natjerao je Washington na određene prilagodbe. Američko ministarstvo financija ovog je tjedna izdalo privremeno, 30-dnevno izuzeće koje omogućuje Indiji kupnju ruskih pošiljki nafte koje su već bile na putu prema tržištu.
Ministar financija Scott Bessent rekao je kako je riječ o kratkoročnoj mjeri koja ne bi trebala donijeti veliku financijsku korist Rusiji, no u Moskvi tvrde da je rat u Iranu već povećao globalnu potražnju za ruskim energentima. 'Vidimo značajan porast potražnje za ruskim energetskim proizvodima u kontekstu rata u Iranu', rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Rast cijena nafte puni ruski proračun
Ruski energetski sektor još je prije nekoliko tjedana bio pod snažnim pritiskom sankcija i relativno niskih cijena nafte. Udio prihoda od nafte i plina u ruskom državnom proračunu pao je s oko 45 posto 2021. na približno 20 posto 2025. godine.
Rat na Bliskom istoku sada je preokrenuo taj trend. Poremećaji u opskrbi naftom iz Perzijskog zaljeva doveli su do naglog rasta cijena, a Rusija je među rijetkim velikim proizvođačima koji mogu brzo profitirati.
Prije početka američko-izraelskih napada Rusija je bila prisiljena prodavati naftu uz popust od 10 do 13 dolara po barelu. Sada je, prema podacima Reutersa, prodaje uz premiju od četiri do pet dolara.
Posljedice za ukrajinsku obranu
Rat u Iranu mogao bi imati i izravan utjecaj na rat u Ukrajini. Jedan od problema s kojim se Kijev suočava jest nedostatak američkih sustava protuzračne obrane Patriot i njihovih skupih presretačkih projektila. Sjedinjene Države sada koriste iste projektile za obranu svojih baza i saveznika na Bliskom istoku od iranskih projektila i dronova, što bi moglo dodatno smanjiti količine dostupne Ukrajini.
Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius upozorio je da je situacija 'kritična' te da Europska unija mora hitno povećati proizvodnju projektila. U međuvremenu Rusija je nastavila intenzivne napade na Ukrajinu. Tijekom noći u subotu ruske su snage na Harkiv lansirale najmanje 450 dronova i 19 projektila, pri čemu je poginulo najmanje deset ljudi.
Pojedini zapadni mediji izvijestili su i da je Rusija Iranu navodno dostavila obavještajne podatke o američkim vojnim ciljevima u regiji, uključujući lokacije ratnih brodova i zrakoplova. Bijela kuća nije izravno demantirala te navode, ali je umanjila značaj ruske uloge. Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da američka vojska poduzima sve potrebne mjere kako bi zaštitila svoje snage.
Analitičari upozoravaju da bi svaki potez koji otežava američko projiciranje vojne moći mogao dugoročno ići u korist Moskve. 'Ako Rusija doista pomaže Iranu obavještajnim informacijama, cilj je jasan – oslabiti američki utjecaj i pomaknuti geopolitičku ravnotežu u korist Moskve', zaključuje Person.
