Iako se po cijenama namirnica Zagreb generalno može svrstati u sredinu europskog poretka, prednjači po cijenama vode i piletine, dok su cijene luka i krumpira među povoljnijima u Europi. Ipak, nešto niža primanja znače i slabiju kupovnu moć, zbog čega čak i niže cijene brojnim građanima predstavljaju problem
Rastu cijena, ali i nezadovoljstvu građana ne nazire se kraj. Podaci DZS-a o inflaciji u prosincu kazuju da je ona iznosila 3,3 posto, dok je po Eurostatu stopa bila 3,8 posto. Najviše su poskupjele usluge, energija te hrana, piće i duhan.
Zbog toga brojni građani odlaze čak i preko granice u kupnju najosnovnijih živežnih namirnica. Posljednjih godina najviše se odlazi u Sloveniju i Italiju, piše Večernji.
Online platforma Numbeo, ponudila je usporedbu cijena namirnica u europskim gradovima, među kojima je i Zagreb. Generalno gledajući, hrvatska se metropola nalazi u donjoj polovici europske ljestvice, ali iskače po cijenama hrane i usluga.
Na popisu od 213. europskih gradova, Zagreb je 137. s indeksom troškova života od 53,7, što je niže od zapadnoeuropskih gradova, ali i više od većine gradova u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Od Zagreba su tako jeftiniji, recimo, Budimpešta, Varšava, Beograd i Sofija, dok su skuplji Beč, Berlin, Pariz i Milano.
vezane vijesti
Voda među najskupljima u Zagrebu i Rijeci
Gledajući pojedine artikle, zanimljivo je uvidjeti da je cijena boce od 1,5 litre vode među najvišima upravo u Zagrebu i Rijeci, gdje u prosjeku košta 1,14 eura. Skuplji su jedino irski Limerick i norveški Oslo, gdje boca vode košta oko dva eura.
Mlijeko u Zagrebu košta 1,18 eura po litri, a pola kilograma kruha 1,68 eura. Skuplje je to nego u jugoistočnoj Europi, ali u skandinavskim zemljama su cijene još i više. Tako cijena litre mlijeka u Trondheimu i Oslu često prelazi dva eura, dok u Minsku ista količina košta svega 76 centi.
Kilogram bijele riže u hrvatskoj metropoli u prosjeku košta 2,61 euro, što je jeftinije nego na Malti ili u Švedskoj, gdje se ta namirnica plaća po tri ili četiri eura po kilogramu. Doduše, riža u Kini košta manje od eura.
Tucet jaja u Zagrebu moguće je kupiti za otprilike 3,47 eura, što je više nego u gradovima u okruženju, ali manje nego u švicarskim urbanim sredinama, gdje se jaja plaćaju i po sedam eura. S druge strane, ova je namirnica najjeftinija u Prištini te ruskim i ukrajinskim gradovima, gdje košta manje od eura i pol.
Piletina skuplja nego u Londonu i Barceloni
Kilogram pilećeg filea u Zagrebu prosječno se prodaje po 9,71 euro, što je više nego u Londonu ili Barceloni, gdje košta 7,74, odnosno 7,81 euro. Ženeva i Zürich imaju najskuplju govedinu, koja ondje po kilogramu stoji više od 50 eura. Cijena u Zagrebu je 13,42 eura za kilogram. No, treba reći da je govedina u Zagrebu skuplja nego u Splitu, Rijeci i Ljubljani.
Što se tiče voća i povrća, zagrebačke cijene se nalaze u sredine ljestvice. Po cijenama luka i krumpira, hrvatski se glavni grad može svrstati među jeftinije u Europi.
Govoreći o cijenama hrane, Zagrebu je najsličnija Bratislava. U usporedbi s drugim hrvatskim gradovima, Split je skuplji, ali su u Zagrebu najviši prosječni životni troškovi u kopnenom dijelu zemlje. Rijeka je tek neznatno jeftinija.
Gledajući odnos cijena i prihoda, odnosno kupovnu moć, ona u Zagrebu iznosi 98,4, što je puno niže od gradova srednje Europe. Iako su cijene niže nego u zapadnoj Europi, građani ih više osjećaju zbog slabije platežne moći, što je i glavni razlog zbog čega građani osjećaju da je život u Zagrebu skup.
