Prema preliminarnim podacima DZS-a iz popisa stanovništva 2021. godine, u Zagrebu živi oko 300.000 kućanstava, a broj stambenih jedinica iznosi čak 393.000. Pretpostavlja se da svih 90.000 stanova nije prazno jer su namijenjeni kratkoročnom najmu ili pak za najam studentima. No, zbog neprijavljivanja podstanara kako ne bi platili porez, teško je doći do stvarne brojke o iznajmljenim stanovima, bilo da je riječ o turističkom ili dugoročnom najmu.

Kako bi ipak došli do okvirne brojke praznih stanova ili onih koji se tek povremeno koriste, Lider je tražio od HEP-a podatke o broju stanova koji imaju godišnju potrošnju električne energije manju od 500 kWh, a prosječno kućanstvo troši oko 3500 kWh). 'Iz kategorije kućanstvo 47.567 njih ima potrošnju manju od 500 kWh godišnje', glasi odgovor koji je Lider dobio iz HEP ODS-a.

HEP ODS u Zagrebu ima priključeno 402.000 obračunskih mjesta, no to se ne poklapa s podacima Popisa jer iznosi oko 10.000 više nego li je to popisano. Usporede li se pak podaci Popisa iz 2011. kada je u glavnom Gradu bilo 384.000 stanova, a u 2021. godine 393.400, ponovno se dolazi do netočnih podataka građana, jer je DZS ustvrdio kako je u periodu 2012. do 2021. sagrađeno 19.800 stanova, a ne oko 9000 koliko iznosi razlika s Popisa. Samo u Donjoj Dubravi, na Donjem Gradu i Medveščaku 'nestalo' je više od 1.000 stanova po četvrti, piše Antonija Knežević, novinarka Lider.

Uzme li se u obzir prosječna veličina stana u Zagrebu od 70 kvadrata i cijena od 2100 eura, dolazi do brojke od 7,35 milijardi eura vrijednosti stanova koji nisu u upotrebi. U prijevodu, Hrvati su spremili 7,35 milijardi eura u ‘cigle‘ radi štednje, zaštite inflacije, spremanje viška zaređanog u turizmu ili za djecu.