najveći krivac brodogradnja

U Primorsko-goranskoj županiji od 2008. 'nestalo' je 35 tvrtki veličine Viktora Lenca

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 02.06.2021 08:27
  • Objavljeno 02.06.2021 u 08:27
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic/PIXSELL

Na Primorsko-goransku županiju otpada gotovo četvrtina gubitka svih osiguranika u Hrvatskoj u odnosu na kraj 2008., a to što se u dvanaest godina broj osiguranika u PGŽ-u nije uspio oporaviti, posljedica je dobrim dijelom i stanja u brodogradnji

Premijer Andrej Plenković i njegovi ministri posljednjih su dana često isticali da je Vlada mjerama pomoći gospodarstvu u pandemiji uspjela očuvati zaposlenost, argumentirajući to podatkom da je krajem travnja broj osiguranika, odnosno građana koji plaćaju mirovinske doprinose, za 37 tisuća veći nego prije godinu dana, te za čak 12 tisuća veći nego krajem travnja u pretpandemijskoj 2019. godini, piše Novi list.

Brojke govore same za sebe, Hrvatska nije izgubila, nego je povećala broj osiguranika u pandemiji i sigurno ne bi bilo tako da nije bilo državne pomoći gospodarstvu, posebice potpore za očuvanje radnih mjesta. Neki detaljniji podaci valjda će i razjasniti kako je to rastao broj osiguranika u godini u kojoj je turistička sezona bila na 50 posto i u kojoj su primjerice kafići i restorani, ali i brojne druge uslužne djelatnosti, bili zatvoreni ili su radili ograničeno.

​​Što god bio odgovor, dobro je da broj osiguranika nije padao i da se nisu ostvarile procjene da će Hrvatska zbog pandemije imati 400 tisuća nezaposlenih. Brojke potvrđuju da Hrvatska nije izgubila radna mjesta u pandemiji, ali i to da se još uvijek nije oporavila od krize koja je pogodila njezino gospodarstvo prije 12 godina. Pregled statističkih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govori da Hrvatska još uvijek nije, ako se broj osiguranika uzima kao kriterij, dosegnula zaposlenost kakvu je imala krajem 2008. godine, odnosno prije nego što je i nju pogodila globalna financijska kriza i prije nego što je upala u višegodišnju recesiju.

Na kraju te 2008. godine Hrvatska je imala 1.604.848 osiguranika, što je 47.161 više nego što ih je imala krajem travnja ove godine. To znači da je gotovo 13 godina nakon početka krize Hrvatska još u minusu za broj osiguranika koliko ih trenutno ima u dvije županije, Bjelovarsko-bilogorskoj i Ličko-senjskoj. Po tom pitanju Hrvatska dakle još nije »sanirala« posljedice globalne krize, piše Novi list.

No, zato se povećao broj onih čije mirovine treba isplatiti iz prikupljenih doprinosa što ih plaćaju osiguranici. Hrvatska u odnosu na vrijeme prije krize ima čak 97.381 umirovljenika više.

Primorsko-goranska županija nije uspjela povećati broj osiguranika u pandemiji, on je čak i pao. Posljednji podaci koje je HZMO objavio po županijama kažu da su u Primorsko-goranskoj županiji krajem ožujka ove godine bila 112.174 osiguranika, što znači da je u odnosu na ožujak 2020. godine broj osiguranika u PGŽ-u niži za 1.475.

Ni PGŽ, kao ni Hrvatska, još nije dosegnuo broj osiguranika s kraja 2008. godine. Tada su u PGŽ-u bila 124.383 osiguranika, odnosno 12.209 više nego na kraju ožujka ove godine. Tako na Primorsko-goransku županiju otpada gotovo četvrtina gubitka svih osiguranika u Hrvatskoj u odnosu na kraj 2008. godine. O kolikoj se razlici u PGŽ-u radi, najbolje govori činjenica da bi toliko radnika imalo primjerice 35 tvrtki poput »Viktora Lenca«.

To što se u malo više od deset godina broj osiguranika u PGŽ-u nije oporavio od udara globalne krize posljedica je dobrim dijelom i stanja u brodogradnji pa su samo u »3. maju« nestale tisuće radnih mjesta.

Statistički podaci HZMO-a otkrivaju i to da u PGŽ-u čak 25.428 zaposlenih, što je više od petine, odnosno 22,37 posto zaposlenih, radi na određeno, odnosno njihovi im poslodavci uvijek iznova produžuju ugovore. Na neodređeno je u PGŽ-u zaposlena 88.221 osoba, a među njima je i oko pet tisuća onih koji rade na nepuno radno vrijeme. Uz to, na nepuno radno vrijeme radi i dio zaposlenih na određeno, pa je tako od ukupnog broja osiguranika u PGŽ-u njih osam tisuća na nepuno radno vrijeme, odnosno svaki 14. zaposleni u PGŽ-u.

Udio zaposlenih koji rade na određeno, odnosno onih čije je radno mjesto nesigurno, u PGŽ-u je nešto veći od udjela takvih ugovora na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je zadnjeg dana ožujka na određeno radilo 331.385 osiguranika, što je 21,5 posto od ukupnog broja osiguranika. Ukupno je, kad su u pitanju i ugovori na određeno i oni za stalno, u Hrvatskoj 58.156 osiguranika koji rade na nepuno radno vrijeme i njihov je udio znatno manji nego u Rijeci, odnosno tako radi svaki 26. građanin Hrvatske, piše Novi list.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!