TRŽIŠTE RADA

U Europskoj uniji čak 20 posto zaposlenih radi nepuno radno vrijeme, a u Hrvatskoj njih manje od dva posto. Pogledajte zašto

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 23.10.2019 20:40
  • Objavljeno 23.10.2019 u 20:40
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Alžběta Bajgartová / Profimedia

Od 230 milijuna zaposlenih u Europskoj uniji svaki peti radio je nepuno radno vrijeme. Većinom je riječ o radnicima kojima odgovara takav radni status, ali u pojedinim europskim zemljama značajan je postotak zaposlenih s nepunim radnim vremenom koji žele raditi više, ali su prisiljeni prihvatiti raditi 'part-time' jer ne mogu dobiti stalni posao

Na svakih deset zaposlenih osoba u Europskoj uniji 2018. godine u prosjeku njih osam radilo je puno radno vrijeme (ukupno 184 milijuna), a dvije su imale nepuno radno vrijeme (ukupno 46 milijuna), pokazuje istraživanje Eurostata.

Pritom je većina zaposlenih s nepunim radnim vremenom, poput majki s malom djecom ili osoba koje se skrbe o nekom starijem članu obitelji, dobrovoljno odabrala part-time posao.

Međutim dio radnika bio je prisiljen prihvatiti raditi part-time jer nisu mogli dobiti stalni posao s punim radnim vremenom. Od 46 milijuna ljudi sa skraćenim radnim vremenom, osam milijuna njih bilo je 'podzaposleno', što znači da su željeli raditi više sati.

Udio onih koji su part-time posao prihvatili iz nužde, a željeli bi raditi više, u ukupnom broju zaposlenih s nepunim radnim vremenom znatno se razlikuje u državama članicama Europske unije. Većina radnika sa skraćenim radnim vremenom u dobi od 15 do 74 godine željela je raditi više sati u Grčkoj (70 posto radnika sa skraćenim radnim vremenom) i Cipru (52 posto), a slijede Španjolska (45 posto) i Portugal (37 posto).

Zaposleni s nepunim radnim vremenom koji žele stalni posao

Zaposleni s nepunim radnim vremenom koji žele stalni posao

Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Na suprotnom kraju ljestvice je Češka, u kojoj samo pet posto zaposlenih s nepunim radnim vremenom nije zadovoljno svojim statusom. Slijede Nizozemska i Estonija (obje 9 posto) te Luksemburg i Njemačka (obje 10 posto).

Pritom treba naglasiti da su nedovoljno zaposleni radnici sa skraćenim radnim vremenom pretežno žene.

U Hrvatskoj je, zbog ograničenja u radnom zakonodavstvu, znatno manje zaposlenih s nepunim radnim vremenom nego u drugim europskim državama. Lani je takav status imalo samo 27.000 zaposlenih, što je manje od dva posto ukupno zaposlenih. Od navedenog broja nešto manje od trećine su radnici koji su željeli stalni posao, ali ga nisu mogli dobiti.

  • +3

Građevinarstvo

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!