'Hrvatska mora u najgorim mogućim okolnostima popravljati konkurentnost, smanjivati deficit proračuna i platne bilance te prikupljati sredstva za otplatu dugova. Po tko zna koji put valja naglasiti da nema druge nego smanjivati potrošnju, ocjenjuje Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije u aktualnom osvrtu 'Fiskalna destimulacija umjesto fiskalne stimulacije'
Ott se zalaže za oštru korekciju proračuna te ističe da treba ciljano smanjivati plaće u javnom sektoru i izdatke za mirovinsko, zdravstveno i socijalu koji čine oko 70 posto ukupnih državnih rashoda. 'Ako vlada nema petlje smanjivati te najtvrđe rashode, onda joj ne preostaje ništa drugo nego povisiti poreze', smatra Ott, predlažući Vladi da u tom slučaju podigne stope PDV-a.
Njezino je stajalište da se treba prestati raspravljati o fiskalnim stimulansima jer Hrvatska si to sa svojom zaduženošću, neravnotežama i demografskom situacijom ne može priuštiti. Pritom navodi primjer Irske čija vlada je, nakon dvadesetak godina uspješnog socijalnog partnerstva s poslodavcima i sindikatima, zbog smanjenja BDP-a, porasta nezaposlenosti i prijetećeg smanjenja kreditnog rejtinga, jednostrano proglasila program fiskalne konsolidacije koji sadrži smanjenje javne potrošnje i povećanje poreza.
Ott oštro kritizira i Sanaderovu namjeru da reformom mirovinskog sustava pokriva proračunski deficit. 'Mirovinska reforma dugoročan je proces, a demografska situacija je takva da trajno treba jačati, popularizirati i poticati drugi i treći, a smanjivati prvi stup. Dugoročni se cilj ne bi smio upropastiti zbog nekih kratkoročnih interesa', smatra Ott.
Na kraju svog osvrta ravnateljica Instituta za javne financije osvrće se i na pitanja treba li Hrvatskoj pomoć MMF-a. 'Ako smo kadri sami provesti fiskalnu konsolidaciju, onda nam Fond ne treba. Ako je ne provedemo, morat ćemo zvati Fond, a onda će on poduzeti - fiskalnu konsolidaciju', zaključuje.
