PROTUUDAR IZ BARANJE

Todorićeva desna ruka stala u obranu kulena i crvenog mesa

28.10.2015 u 15:01

Bionic
Reading

'Naš kulen sigurno nije kancerogen', stala je u obranu baranjskog kulena i crvenog mesa Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora, tijekom prezentacije za novinare u srijedu u Belju, kompaniji koja posluje u sklopu koncerna Ivice Todorića

Naime u alarmantnom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), objavljenom prije nekoliko dana, a o čemu je pisao i tportal, navodi se da već 50 grama procesuiranog mesa na dan, što je manje od dvije kriške šunke, povećava rizik od raka za 18 posto. Iako stručnjaci upozoravaju da je vjerojatno i crveno meso kancerogeno, ali za tu tvrdnju za sada nemaju dovoljno dokaza, pretpostavlja se da su kancerogeni dodaci crvenom mesu.

'Ako se jede crveno meso, a zaista branimo to stajalište jer imamo argumente za to, u umjerenim količinama i pri tome se živi zdravo, što znači da vježbate ili trenirate, jedete povrće i voće, i kulen, onda sigurno nećete oboljeti', tumači Ljerka Puljić.

Njihov kulen, dodaje, nema dodatnih aditiva, nego je proizveden gotovo na identičan način kako se nekada proizvodio u domaćinstvima.

'Znamo odakle je meso i čime su se hranile životinje. Jako je važno što je jela životinja, kakvu hranu, je li bila tretirana, a našim potrošačima zaista možemo garantirati da ovaj kulen mogu slobodno jesti i uživati u njemu', kaže ona.

Dvojbe oko kancerogenosti nema ni za Miodraga Komlenića, prvog čovjeka Udruge Baranjski kulen. Prodaja ove suhomesnate delicije, koja je nedavno dobila i oznaku zemljopisnog podrijetla, za sada nije pala.

'Mislim da to neće utjecati na prodaju jer konzumenti koji vole ovaj tip proizvoda i dalje će ostati naši potrošači', ne sumnja u to predsjednik ove udruge.

On smatra da se takve priče periodično pojavljuju.

'Prije dvije godine pojavila se priča o tome koliko je zdravo bijelo meso peradi, a svinjsko, goveđe, juneće nezdravo. Nakon šest mjeseci sve je utihnulo i onda se pojavilo to kako je crveno meso zdravo jer u njemu postoje određeni sastojci koji su potrebni ljudskom organizmu te ih nema ni u jednom drugom mesu', prisjeća se Komlenić.

Prema određenim nagađanjima i spekulacijama, aktualnu priču potaknuli su proizvođači margarina i ulja upravo u trenutku kada su se hrvatski proizvodi pojavili u Europi. U Agrokoru to također smatraju nagađanjem i misle da to nije razlog.

'Pratite li trendove u svijetu, primijetit ćete da se svako toliko provode određena istraživanja i na temelju njih donose zaključci o štetnosti ili o zdravstvenom doprinosu neke vrste hrane ljudskom zdravlju. Životinjske masnoće su isto jedno vrijeme, ako ćemo iskreno, bile pod lupom napada, a sada opet imamo istraživanja koja pokazuju da je svinjska mast jako zdrava. Isto je i s margarinima i biljnim masnoćama', kaže Ljerka Puljić.

Slaže se s njom i Komlenić, smatrajući da ova 'nova priča neće ostaviti nekog velikog traga jer je poanta u uravnoteženoj i raznovrsnoj prehrani'.

Inače, Agrokor je kroz svoje vrlo uspješne kompanije PIK Vrbovec i Belje najveći proizvođač mesa i mesnih prerađevina u Hrvatskoj i regiji.