Za razliku od prvog pokušaja podizanja optužnice, povučene jer je tužiteljica i sama postala osumnjičenica, te drugog, propalog jer se zaključilo da je glavni vještak Ismet Kamal bio u sukobu interesa zato što je njegova kompanija nastavila raditi za oktroiranu izvanrednu upravu Agrokora, nova optužnica ima bitno manji broj optuženika (šest umjesto dosadašnjih petnaest), no njen sukus zapravo je ostao jednak.

Bivšeg vlasnika i predsjednika Uprave Agrokora Ivicu Todorića, njegovih troje bliskih suradnika te dvoje revizora tereti se za namještanje poslovnih knjiga i štetu u iznosu od 179 milijuna eura.

Intrigantno je to da se u novoj optužnici našao samo dio vodećeg kadra nekadašnjeg Todorićeva carstva - Tomislav Lucić, bivši izvršni direktor Sektora financija i računovodstva, Alojzije Pandžić, bivši direktor Financijske kontrole koncerna, izvršni direktor Sektora kontrolinga Marijan Alagušić te dvojica revizora, Silvio Discordia i Sanja Hrstić.

Svi su redom manje eksponirani u javnosti.

Reduciranje broja optuženika

S druge strane, kaznenog progona definitivno su oslobođeni Todorićevi sinovi Ante i Ivan, kao bivši predsjednik i član Nadzornog odbora ovog koncerna, te nekadašnji vodeći ljudi na različitim pozicijama u Agrokoru, ali uglavnom u Upravi ili Nadzornom odboru: Piruška Canjuga, Ljerka Puljić, Damir Kuštrak, Ivan Crnjac, Mislav Galić, Ivica Sertić i Hrvoje Balent.

Nova optužnica 'skraćena' je i za jednu od četiri ranije inkriminirane radnje.

Jedan od ključnih dokaza u ovom predmetu, koji tužitelji neslužbeno označavaju 'krunskim', dakako uz iskaze svjedoka koji bi njegove brojke trebali staviti u kontekst, jest financijsko vještačenje. Ono se u prethodnoj optužnici pokazalo spornim zbog sukoba interesa vještaka – sam Turudić kao sudac ga je 'srušio', nakon čega se postavilo pitanje odgovornosti DORH-a zbog uzalud potrošenih 1,3 milijuna eura – pa je sada angažirana neovisna austrijska tvrtka i taj joj je posao plaćen nešto preko milijun eura s PDV-om.

'Ono je u osnovi donijelo jednake rezultate kao i prethodno, a i sama optužnica u velikoj je mjeri gotovo pa identična. Državno odvjetništvo odlučilo se za reduciranje broja optuženika da bi pokušalo maksimalno pojednostavniti, racionalizirati i ubrzati proces, no u suštini jedina 'ušteda' može se dogoditi tek na početku samog suđenja, jer bi umjesto petnaest moglo postojati tek šest okrivljenika i njihovih odvjetnika koji će koristiti metode odugovlačenja, odgoda i otkazivanja ročišta', objašnjava za tportal vrlo stručna osoba koja je dobro upoznata s ovim procesom, i to za cijelo vrijeme njegova trajanja.

Po riječima tog sugovornika, nema apsolutno nikakve sumnje u to da je Turudić imao ključnu ulogu u promjeni pristupa slučaju Agrokor: premda formalno na tom poslu rade operativci iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, riječ glavnog državnog odvjetnika je konačna i presudna.

Korporativna odgovornost ne nosi i onu kaznenu?

'Tako je bilo i kada su na toj funkciji bili Dinko Cvitan, Dražen Jelenić ili Zlata Hrvoj Šipek. Državno odvjetništvo hijerarhijski je strukturirana organizacija i stoga ono nosi kolektivnu odgovornost, jer netko će morati odgovoriti na jednostavno pitanje: zašto se skoro deset godina inzistiralo na petnaest optuženika ako za to nije bilo osnove i dokaza?' ističe isti sugovornik.

Smatra da je zapravo došlo do promjene načelnog stava i da su u DORH-u, pojednostavljeno govoreći, odlučili da 'korporativna odgovornost' ne mora sa sobom nositi i onu kaznenu.

'U slučaju devet osoba, kod kojih se odustalo od progona, radi se o istaknutim menadžerima u kompaniji koji su znali, ili morali znati što potpisuju, ali je po svemu sudeći zaključeno da nisu bili stvarni donositelji odluka, ili da nisu imali namjeru oštetiti koncern ili državu, ili da jednostavno nisu bili svjesni što potpisuju, poput Piruške Canjuge, koja je bila inkriminirana za potpise na nekim spornim dokumentima u periodu u kojem je doista bila ozbiljno bolesna', kaže ovaj sugovornik tportala.

'Dakle pretpostavljam da je za šest osoba protiv kojih je podignuta optužnica procijenjeno da su imali namjeru i svijest da čine kazneno djelo, odnosno da su od njega imale konkretnu materijalnu korist', dodaje.

Sam proces u slučaju Agrokor današnjim podizanjem optužnice zapravo je i dalje na samom začetku jer se očekuju brojni prigovori na nju, osporavanje različitih dokaza te odlučivanje o tome na različitim sudskim instancama. Samo suđenje – kad i ako do njega uopće dođe – očekivano će biti dugotrajno i iscrpljujuće.

'Skraćivanjem' optužnice ponešto je skraćen i broj svjedoka koji će se pojaviti, jer odustalo se od pozivanja onih koji su trebali svjedočiti o okolnostima vezanima uz devet osoba čijeg kaznenog progona neće biti, no i dalje će se u sudnici izredati deseci ljudi.

A tek nakon toga slijede žalbe, viši sudovi, izvanredni pravni lijekovi, ustavne tužbe i razni drugi pravni alati koji će ovaj predmet – dakako potencijalno – razvući kroz još jedno desetljeće.