Sve više analitičara upozorava na previsoke valuacije, iz čega proizlazi da prije ili kasnije mora doći do ispuhavanja 'balona'. Provjerili smo koji su glavni argumenti za i protiv ove teze te naznačili neke mjere koje pametni investitor može poduzeti da smanji rizik od mogućih šokova.

'Tržište je precijenjeno'

Glavni argument za tezu o precijenjenosti tržišta su visoki valuacijski multiplikatori, a oni značajno odstupaju od povijesnih prosjeka. Jedan od najčešće korištenih indikatora je CAPE P/E, tj. omjer cijena prema prosjeku zarada u zadnjih deset godina. On je trenutno iznimno visok i iznosi oko 40, što je gotovo dvostruko iznad povijesnog prosjeka od 20,5.

Uzimajući u obzir povijesno visoke valuacije, mnogi stručnjaci uvjereni su da je tržište precijenjeno te da je nužna korekcija cijena. Ankete pokazuju da velik postotak menadžera smatra da su dionice SAD-a već 'previše skupe'. Na istom tragu je i sve više analitičara velikih investicijskih kuća. Primjerice, u Goldman Sachsu i Morgan Stanleyju smatraju da je korekcija tržišta dionica od 10 do 20 posto u iduće dvije godine realan scenarij.

Oni koji vjeruju u nužnost korekcije upozoravaju da visoke valuacije, euforija među investitorima i koncentracija rizika podsjećaju na faze prije značajnih padova u prošlosti. Iako dosadašnji rast zarada tehnoloških divova i najave budućih rezultata donekle opravdavaju više P/E omjere, mnogi ne vjeruju u održivost postojećih profitnih marži.

'Tržište nije precijenjeno'

Neki analitičari ukazuju na to da američke kompanije imaju iznimne profitne marže i globalnu konkurentsku prednost, što znači da su sadašnje povišene valuacije opravdane. Oni ističu da se sadašnja situacija ni po čemu ne može uspoređivati s dot-com balonom s početka 2000-ih, kada su valuacije bile na sličnoj razini. Za razliku od današnjih tehnoloških divova, dot-com kompanije nisu imale stvarne prihode ni profite. Danas tehnološki giganti (Microsoft, Google, Amazon, Meta, NVIDIA) ostvaruju velike profite i gotovinske tokove, što im daje realnu vrijednost.

Optimistino nastrojeni analitičari naglašavaju da se raspon valuacija iz prošlosti temelji na 'normalnim' uvjetima, a trenutne okolnosti (bum umjetne inteligencije, ubrzana digitalizacija, rast potražnje za američkim dionicama, niže kamate) opravdavaju viši multiplikator.

Glavni pokazatelj kojim optimisti barataju je Forward P/E, a on uključuje projekcije budućih zarada. Kompanije iz indeksa S&P 500 za 2026. godinu predviđaju rast prihoda od 6,6 posto i rast zarada od 13,9 posto. Kada se kao mjera koristi Forward P/E, S&P-om 500 se trguje po omjeru 23, što nije puno iznad povijesnih prosjeka.

U prilog onima koji opravdavaju sadašnje valuacije idu i najnovije projekcije rasta američkog BDP-a, prema kojima se očekuje ubrzanje rasta na 3,9 posto u idućoj godini.

Što treba učiniti pametni investitor?

Tržište američkih dionica zaista ima obilježja onoga što bismo u klasičnoj analizi nazvali 'precijenjeno': visoke valuacije, entuzijazam investitora i potencijalne rizike zbog pogrešnih očekivanja. Međutim to ne mora značiti da je korekcija neizbježna u sljedećih nekoliko mjeseci.

Međutim, čak i u pozitivnom scenariju, koji uključuje održavanje visokih marži američkih tehnoloških divova još neko vrijeme, vrlo je vjerojatno postupno usporavanje rasta zarada zbog jačanja konkurencije i preusmjeravanja koristi od AI tehnologije na druge sektore njezinom širokom primjenom.

U takvim uvjetima američko dioničko tržište postupno će se vraćati prosjeku (CAPE omjer), što znači da buduće zarade neće moći u potpunosti opravdati današnje valuacije tehnoloških divova.

Drugim riječima, oni koji i dalje ostanu vjerni američkom tržištu mogu očekivati niže prinose glavnih indeksnih ETF-ova (Nasdaq 100; S&P 500), a moguća je i poneka godina s minusom ako dođe do pada zarada. U takvim uvjetima diverzifikacija portfelja postaje sve važnija.

Među atraktivnim ulaganjima i Zagrebačka burza

Ulagači manje skloni riziku trebali bi povećavati udjel obveznica u portfelju i na taj način uravnotežiti rizik. Oni koji i dalje žele zadržati visok udjel dionica u portfelju trebali bi poraditi na međunarodnoj diverzifikaciji na način da smanje udjel američkih dionica, a povećaju udjel dionica s drugih tržišta.

Analitičari Morgan Stanleyja i Goldman Sachsa vide Aziju kao svijetlu točku u narednim godinama, posebno nakon nedavnih pozitivnih pomaka poput novog trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine. U Goldman Sachsu očekuju da će globalni investitori i dalje pokazivati interes za Kinu, ističući da ona ostaje 'jedna od najvećih i najvažnijih svjetskih ekonomija'. Morgan Stanley zadržava pozitivan pogled na Hong Kong, Kinu, Japan i Indiju zbog njihovih specifičnih razvojnih priča.

Dobrih prilika ima i u Europi, osobito na dioničkim tržištima tzv. nove Europe, a koja proteklih godina bilježi odlične rezultate. Među njima je i Zagrebačka burza, na kojoj je uvršteno niz kompanija sa stabilnim rastom zarada i niskim valuacijama u odnosu na usporediva tržišta.