Prema procjenama HNB-a, inflacija bi u Hrvatskoj u sljedeće dvije godine trebala usporiti. No, i dalje će biti iznad ciljanih dva posto godišnje, ponajprije zbog neizvjesnih kretanja na globalnoj sceni. Očekuje se kako bi energija mogla poskupjeti, ali bi zato rast cijena hrane trebao biti nešto slabiji, ovisno o vremenskim prilikama
Prema podacima Eurostata, stopa inflacije u studenome u Hrvatskoj iznosila je 4,3 posto, što je i dalje znatno više od europskog prosjeka koji iznosi 2,1 posto. No, gledajući kroz proteklo razdoblje, inflacije je čak i u Hrvatskoj popustila, iako je ona i dalje među najvišima u EU.
Ipak, prema procjenama Hrvatske narodne banke, rast cijena trebao bi usporiti u narednom razdoblju. U našoj su središnjoj banci revidirali svoje ranije prognoze te ih čak i povećali, iako bi stope inflacije trebale biti niže nego sada. Tako se ove godine očekuje zadržavanje inflacije na 3,7 posto. No, prije svega je bilo bitno objasniti kako je uopće došlo do značajnijeg rasta cijena u Hrvatskoj.
"Mi smo imali isti ciklus kretanja inflacije kao i ostatak eurozone, 2021. godine smo imali pritiske nakon postcovidskog otvaranja ekonomije, dodatno nakon početka sukoba u Ukrajini te rasta cijena energije. Tijekom 2023. i 2024. se inflacija dosta smanjila, no u 2025. je u Hrvatskoj ostala na otprilike četiri posto i nije se smanjivala", podsjetio je guverner HNB-a Boris Vujčić te nastavio:
"To je posljedica perzistentnog pritiska stope inflacije u sektoru usluga, s time da smo imali i pojačane pritiske cijena hrane, od kojih su neki pritisci zajednički svim zemljama, no neki su specifični za domaće tržište zbog povećane potražnje i rasta realnih dohodaka, što je podržavalo inflaciju", dodao je Vujčić.
Popuštanje pritisaka
Za potrošače je donekle dobra vijest da bi inflacija u 2026. godini trebala pasti na 3,1 posto. U 2027. godini, pokazuju procjene HNB-a, temeljna stopa inflacije trebala bi, pak, iznositi 2,3 posto. To je i dalje iznad ciljane godišnje stope rasta od dva posto.
Tijekom ove godine, istaknuo je Vujčić, zabilježeno je blago popuštanje inflacijskih pritisaka. Cijene energenata više ne regulira država, dok su cijene usluga i dalje povišene, mahom zbog turizma. No, u ostalim komponentama procjenjuje se mogući pad pritisaka.
"Očekujemo smanjenje u 2026. i 2027. zbog smanjenja pritisaka rada i rasta plaća, ali i smanjenje cijena turističkih usluga, koji je glavni razlog povišene inflacije usluga u prošloj i pretprošloj godini", poručio je Vujčić.
vezane vijesti
Usporavanje plaća
Što se tiče povećanja plaća, guverner HNB-a je podsjetio kako su ove godine, prema procjenama, plaće u Hrvatskoj rasle najviše u odnosu na EU, čak 10 posto. No, već sljedeće godine bi rast plaća trebao usporiti na šest posto, a godinu poslije na 4,5 posto. Takva kretanja je ocijenio ključnima za obuzdavanje inflacije u nas
Dodao je kako je u zadnje tri godine otvoreno više od 130.000 radnih mjesta, što je također imalo utjecaja na inflaciju. Iako je rekordna zaposlenost i najniža nezaposlenost nešto s čime se vladajući često vole pohvaliti, u ovom slučaju bi njihovo usporavanje u narednom razdoblju trebalo usporiti i rast cijena.
Naravno, postoje i neki faktori na koje se ne može samo tako utjecati. Kao glavne rizike za daljnje jačanje inflacije, Vujčić je, osim snažnijeg rasta plaća naveo još nekoliko vanjskih faktora, a na neke od njih je nemoguće utjecati.
"Intenziviranje napetosti u Ukrajini i Venezueli bi moglo utjecati na daljnje promjene u lancima ponude, koji bi se orijentirali na povećanje cijena. Što se hrane tiče, to se odražava kroz nepovoljne vremenske uvjete. Imali smo dovoljno primjera u zadnje dvije godine da vidimo kako klima utječe na rast cijena pojedinih proizvoda. Treba ovdje spomenuti i povećanje izdvajanja za obranu, koje može utjecati kroz rast dohodaka", rekao je Vujčić.
Smirivanje inflacije
No, postoji puno više faktora koji bi u dogledno vrijeme, kako se i prognozira, mogli smiriti inflaciju. Niži gospodarski rast, a on je na razini EU projiciran na između 1,2 i 1,4 posto, a u Hrvatskoj bi se s tri posto do 2027. godine trebao spustiti na 2,6 posto, mogao bi utjecati na stopu rasta cijena.
Niža cijena energije, za koju je teško procjenjivati hoće li se ostvariti, ponajprije zbog popuštanja Vladinih subvencija i zbivanja na geopolitičkom planu, također bi mogle utjecati na kretanje inflacije. Tu je još i moguća izraženija aprecijacija eura ili njen prijenos na inflaciju, kao jedan od bitnijih faktora ublažavanja inflacije.
Kamatne stope centralnih banaka, pritom ne bi trebale imati utjecaja, jer su one u eurozoni već postavljene na ciljanih dva posto, a nekakvo mikromenadžeriranje zbog nekoliko decimala veće stope inflacije dovelo bi do ponovnog jačanja neizvjesnosti na tržištu.
"Mijenjali smo procjene, te mislimo da će biti više cijene energije te niža stopa inflacije hrane te očekujemo da će ona pridonositi povoljnijem kretanju inflacije", zaključio je guverner Vujčić.
