‘Ako gledate samu ekonomiju, to neće biti ona slamka koja će slomiti leđa sustavu. Nije katastrofalno. To je podnošljivo’, kaže Maria Snegovaya, analitičarka za Rusiju i Euroaziju u Center for Strategic and International Studies (CSIS).

Prema njezinoj procjeni, Rusija bi uz sadašnji tempo borbi mogla nastaviti rat još tri do pet godina, dok su procjene za razdoblje nakon toga znatno neizvjesnije.

Sankcije nisu promijenile Putinovu računicu

Dio ruskih ekonomista u egzilu ide i korak dalje te tvrdi da se rat iscrpljivanja može nastaviti još dulje jer je sposobnost Kremlja da vodi rat ‘neometana bilo kakvim ozbiljnim ekonomskim ograničenjima’.

Sličnu ocjenu iznosi i Richard Connolly iz Royal United Services Institute (RUSI), navodi CNN.

‘Sve dok Rusija crpi naftu i prodaje je po relativno prihvatljivoj cijeni, ima dovoljno novca da jednostavno gura dalje’, rekao je Connolly.

‘Ne tvrdim da je situacija sjajna, ali ekonomija zasad nije faktor koji bi Putinu promijenio odluku kad razmišlja o ratu’, dodao je.

Povijest pokazuje: Rusija popušta tek u dubokoj krizi

Snegovaya podsjeća da je Rusija u prošlosti pristajala na nepovoljne mirovne sporazume tek kad se našla u teškom gospodarskom slomu, poput kraja Prvog svjetskog rata ili povlačenja iz Afganistana.

‘Sada nismo ni blizu takvog scenarija. Trebalo bi puno jače i dugotrajnije ekonomsko gušenje da se do toga dođe’, istaknula je.

Takva procjena loša je vijest i za Ukrajinu, ali i za Zapad, koji kroz diplomatske kanale pokušava pronaći put prema prekidu sukoba.

Rat se sve više plaća iz džepova građana

Početni ekonomski poticaj izazvan ratnom potrošnjom sada je, prema analitičarima, iscrpljen. Kremlj sve više prebacuje teret rata na rusko društvo.

To se očituje kroz povećanje poreza na dobit i dohodak, viši PDV te snažan rast cijena, osobito uvozne robe. Ipak, za razliku od zapadnih zemalja, visoka inflacija u Rusiji ne proizvodi masovno nezadovoljstvo.

‘Inflacija ne stvara velik društveni bunt, ponajprije zbog propagande i represije’, smatra Snegovaya. Sličnu ocjenu daje i Connolly, ističući da su ruski potrošači desetljećima naviknuti na visoke cijene.

Prema procjeni MMF-a inflacija u Rusiji ove bi godine trebala iznositi prosječnih 7,6 posto, nakon 9,5 posto u 2024.

Gotovo 40 posto proračuna ide na rat

Rusija trenutačno troši gotovo 40 posto državnog proračuna na ratne aktivnosti, upozorio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Prema podacima Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI), vojna potrošnja porasla je prošle godine za 38 posto u odnosu na 2023.

Takva potrošnja stvorila je i novu skupinu ratnih ‘pobjednika’: vojnu industriju i dio radničke klase. Posljedično, ekonomska nejednakost u Rusiji se smanjila, čime se dodatno smanjuje pritisak na vlast.

Plaće vojnika i odštete kupuju društveni mir

U nekim sektorima plaće su se od početka rata utrostručile ili čak učetverostručile, osobito u slabije razvijenim regijama. Velike plaće i izdašne odštete obiteljima poginulih i ranjenih vojnika pomažu Kremlju da izbjegne šire nezadovoljstvo.

‘Današnji ruski vojnici zarađuju više nego ikad u povijesti Rusije’, rekao je Connolly. ‘U mnogim slučajevima više nego što bi ikad mogli zaraditi u civilnom životu.’

Unatoč procjenama CSIS-a da se broj ruskih žrtava u Ukrajini približava milijunu ljudi, masovni prosvjedi, kakvi su obilježili ratove u Čečeniji ili Afganistanu, zasad izostaju.

Dugoročni rizici rastu kako se fondovi tope

Ipak, dugoročna slika je znatno tamnija. Rusija se u velikoj mjeri oslanja na Nacionalni fond blagostanja, čija su se likvidna sredstva, prema Kyiv School of Economics Institute, smanjila za 57 posto od početka rata.

U izvješću Atlantic Council-a upozorava se da bi daljnje financiranje rata bez tog zaštitnog jastuka zahtijevalo rezove u socijalnoj potrošnji koji bi postali vidljivi široj javnosti.

Dodatni problem su i nove sankcije SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva protiv kompanija poput Lukoil i Rosneft, koje povećavaju troškove poslovanja i dugoročno nagrizaju otpornost ruskog gospodarstva.