DVA MILIJUNA LJUDI

Svaki drugi Hrvat živi na grbači države

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 18.03.2009 09:08
  • Objavljeno 18.03.2009 u 09:08
tportal

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Damjan Tadic

Gotovo dva milijuna Hrvata živi na državnim jaslama, a to je, tvrde ekonomisti, i jedan od glavnih razloga skupe države u kojoj živimo.

Frapantan je to podatak do kojeg se dolazi kada se zbroji oko 260.000 zaposlenih u državnoj i javnim službama, 1,150.000 umirovljenika i 255.000 nezaposlenih, koliko ih je, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo u siječnju, piše Jutarnji list

Kada se tome pridodaju i ljudi koji nisu u proračunu, ali čija je egzistencija vezana uz državu - a radi se o oko 100.000 zaposlenih u javnim poduzećima te oko 13.000 zaposlenih u lokalnoj samoupravi, čemu još valja pribrojiti i 21.000 zaposlenih u lokalnim tvrtkama - dolazimo do procjene da gotovo dva milijuna ovisi o proračunskoj infuziji.

Istodobno, prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, u privatnom je sektoru zaposleno 800.000 ljudi, što znači da na jednog zaposlenog u privatnom sektoru dolaze dva i pol građana čija egzistencija - izravno ili neizravno - ovisi o državi.

'Takva je situacija dugoročno neodrživa. Mi smo očito nacija koja je jako ovisna o državi, što se vidi i po podacima da je udjel radno aktivnog stanovništva u nas manji od 50 posto, dok se vani on kreće oko 60 posto', ocjenjuje neovisni ekonomist Ante Babić. Prema njegovim podacima, vani na državnim jaslama živi manje od 30 posto ljudi, iako se i tamo, zbog nepovoljnih demografskih kretanja, taj udjel povećava. U Hrvatskoj je, međutim, udjel ljudi ovisnih o državnoj financijskoj injekciji znatno veći i kreće se u rasponu od 40 do 50 posto, kaže naš sugovornik.

Velika ovisnost stanovništva o državi vidi se i iz državnog proračuna, pri čemu valja voditi računa da proračun središnje države ne odražava vjerno stanje stvari. Naime, u tom proračunu nisu ni javna poduzeća, ni lokalna samouprava, a upravo su ti sektori, po ocjeni mnogih, legla nepotizma i neučinkovitosti.

Od 127 milijardi kuna, koliki je ovogodišnji državni proračun (kojeg uskoro očekuje rebalans), za isplatu plaća za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama rezervirano je 23,5 milijarde kuna. Razne vrste mirovina - od starosnih, preko obiteljskih i braniteljskih, pa do invalidskih - državnu blagajnu ove godine stoje 34,1 milijardu kuna. Kada tome pribrojimo i izdatke za razne oblike socijale, koji prelaze 2,9 milijardi kuna, ali i izdvajanja za zdravstvo od 22,6 milijardi kuna, dolazimo do podatka da život građana na državnim jaslama porezne obveznike stoji više 83 milijarde kuna, ili dvije trećine ukupnih proračunskih rashoda.

'Hrvatska je premala zemlja za tako glomazni birokratski aparat. To gospodarstvo ne može podnositi. Svi, međutim, samo znaju pitati zašto zaposleni u gospodarstvu imaju tako male plaće. Odgovor je jasan: zato što takav državni aparat treba nahraniti', primjećuje glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Đuro Popijač. Dodaje kako nitko u Hrvatskoj zapravo ne može reći koliki je stvarno državni sektor, s obzirom na to da o tome nema preciznih podataka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi