Ministri financija eurozone izabrali su guvernera HNB-a Borisa Vujčića za budućeg potpredsjednika Europske središnje banke, no nekim diplomatima taj je izbor bio šok
Nitko ovo nije očekivao, tako Politico počinje svoj tekst o izboru Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke.
Podsjetimo, ministri financija eurozone u ponedjeljak su izabrali guvernera HNB-a Borisa Vujčića za sljedećeg potpredsjednika Europske središnje banke, što je prema pisanju Politica, bilo protiv svih očekivanja i poziva Europskog parlamenta da se izabere netko drugi.
Ministri su u trećem i posljednjem krugu glasovanja izabrali Vujčića umjesto njegovog finskog kolege Ollija Rehna, favorita za pobjedu, nakon što su pobijedili druge teškaše, Portugalca Márija Centena i Latvijca Mārtiņša Kazāksa - preferirane kandidate Parlamenta za tu poziciju. Estonac Madis Müller i Litvanac Rimantas Šadžius izgubili su u prvom krugu.
vezane vijesti
U vrijeme kada američka administracija vrši ekstremni pritisak na Federalne rezerve da snize kamatne stope, izbor Vujčića - tehnokrata bez očite stranačke podrške - snažan je signal želje EU da ESB ostane neovisan o izravnom političkom utjecaju, piše Politico.
Ako se ne dogodi iznenađenje u zadnji čas, čelnici EU-a formalno će predstaviti Vujčića za nasljednika aktualnog potpredsjednika ESB-a Luisa de Guindosa kada Španjolcu istekne osmogodišnji mandat 31. svibnja.
'Ludilo', bilo je sve što je jedan diplomat uspio izustiti nakon glasovanja. Drugi su bili razumniji. 'Vujčić je najviši središnji bankar od svih', rekao je drugi diplomat.
Vujčiću je trebalo 16 glasova ministara koji predstavljaju 65 posto stanovništva eurozone, što znači da je imao podršku najvećih članica eurokluba za pobjedu. Njemačka, Francuska i Španjolska strateški su razmišljale uoči glasovanja u ponedjeljak, kojim se pokreću izbori u željenom šesteročlanom Izvršnom odboru ESB-a tijekom sljedeće dvije godine. Potpredsjedničko mjesto prvo je od četiri upražnjena mjesta u odboru, uključujući predsjedničko, čiji izbor tek slijedi. Sve su to važne pozicije za najveće ekonomske sile eurozone.
Tiha diplomatska akcija i jedno pismo
Vujčićevoj pobjedi, doznaje neslužbeno Goran Penić iz Jutarnjeg lista, prethodila je tiha diplomatska akcija lobiranja na tri razine.
Uz Vujčića, koji je iznimno cijenjen unutar Europske središnje banke i koji je u startu bio dobar kandidat zbog svojeg životopisa, njegovoj pobjedi pridonio je i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji je lobirao kod kolega ministara financija; veliku ulogu odigrao je i sam premijer Andrej Plenković kod šefova vlada najutjecajnijih država članica europodručja, i snažno se zauzeo za Vujčića.
Plenković je svim čelnicima država članica europodručja prije nekoliko dana poslao i pismo kako bi skrenuo pozornost na kandidaturu Borisa Vujčića te kako bi zatražio podršku za njegovo imenovanje.
Odabirom Vujčića za potpredsjedničku poziciju, članice eurozone ostavile su veći prostor - posebno kada je riječ o pronalasku nasljednice za predsjednicu ECB-a Christine Lagarde nakon što joj mandat završi 31. listopada 2027.
Pred Vujčićem je neugodno saslušanje u Parlamentu, čiji su neobvezujući neslužbeni prijedlog za tu poziciju ministri financija potpuno su ignorirali. Šezdesetjednogodišnjak će morati pridobiti Parlament kako bi izbjegao da zastupnici u Europskom parlamentu glasaju protiv njega na simboličnom, ali politički neugodnom glasovanju.
Skriveni favorit
Vujčić ima bogato iskustvo kao središnji bankar, a Hrvatsku narodnu banku vodi od 2012. godine, te je visoko cijenjen među kolegama koji određuju kamatne stope. No, njegovo imenovanje ipak će biti veliko iznenađenje za promatrače ECB-a koji su dugo vjerovali u pobjedu Rehna. Smatralo se da dvostruko iskustvo u briselskoj politici i monetarnoj politici Rehnu daje prednost nad njegovih pet suparnika.
Hrvatske šanse od samog su se početka smatrale malima, budući da se eurozoni pridružila tek 2023., što ju je smjestilo pri kraj reda za mjesto u Izvršnom odboru. Nijedna od tri baltičke države, koje su usvojile euro otprilike desetljeće ranije od Hrvatske, još nije imala svog predstavnika u Odboru.
Vučićevo imenovanje vjerojatno neće promijeniti vjerojatnost da će čelno mjesto u ESB-u osvojiti neki sjeverni teškaš poput Njemačke ili Nizozemske, ili južni kandidat poput Španjolske.
Trenutni favoriti za najvišu poziciju uključuju bivšeg šefa nizozemske središnje banke Klaasa Knota i čelnika Banke za međunarodna poravnanja Pabla Hernándeza de Cosa. Ali u europskoj politici dvije godine su vječnost. Sama Lagarde pojavila se kao ozbiljna kandidatkinja tek kasno u procesu imenovanja nasljednika Maria Draghija, pokazujući koliko se brzo može okrenuti utrka za vodstvo ESB-a.
