Naglo poskupljenje nafte na svjetskim tržištima, uzrokovano ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, uzrokovalo je brojne probleme diljem svijeta. Hrvatska se protiv velikih poskupljenja odlučila boriti ponovnim uvođenjem uredbe o ograničenju cijena goriva, a koju je ukinula u srpnju prošle godine.

Bez te intervencije bi, primjerice, cijena litre dizela na benzinskim postajama od danas bila veća za čak 24 centa. Mjerama su ograničene cijene, ali i korigirane trošarine i premije na osnovna goriva.

Distributeri na rubu isplativosti

Dio ekonomista, poput profesora Borisa Podobnika, smatra da se država odrekla trošarine od dva centa po litri dizela, ali će dio izgubljenog novca vratiti kroz PDV, tako da se izgubi tek oko 0,25 centi po litri.

Najveći je teret tako pao na distributere ili vlasnike manjih benzinskih postaja jer je njihova dosadašnja zarada od 12, 13 centi po litri pala na svega dva centa, zbog čega dio njih radi na rubu isplativosti.

'Poduzetnik je izgubio 10 centi po litri dok je država izgubila samo četvrtinu centa', komentirao je Podobnik u HRT-ovoj emisiji 'U mreži Prvog'.

U takvim uvjetima male benzinske postaje izdržale bi tek koji tjedan. U drugim zemljama već je zavladala panika, ali i nestašica: u Crnoj Gori su se stvorile velike gužve, a u Sloveniji su Austrijanci ispraznili benzinske postaje jer je kod njih gorivo skuplje.

'Robe će biti. Pitanje je samo koliko će ona koštati i koliko će je građani moći plaćati', uvjerava energetičar i bivši ministar gospodarstva Davor Štern, dodajući da Hrvatska ima svoju rafineriju i naftovod te dobru pomorsku opskrbu.

Nema smisla raditi zalihe

Energetičari navode da nema smisla putovati preko granice točiti gorivo jer se vožnjom natrag potroši sva ušteda. Nema potrebe, kažu, ni puniti kanistre i stvarati zalihe goriva jer nema naznaka da bi moglo doći do nestašica.

No sve ovisi o prohodnosti Hormuškog tjesnaca, kroz koji prođe četvrtina ukupne količine nafte na svijetu. Američki predsjednik Donald Trump rekao je, pa zatim porekao, da je sukob s Iranom praktički gotov. Dio njegove administracije tvrdi da do kraja rata ima još dosta vremena, a takve izjave snažno utječu na cijene energenata na burzama.

S obzirom na takvu situaciju, pravo je pitanje zašto cijene na benzinskim postajama odmah rastu, iako tankeri sa skupljom naftom nisu ni uplovili. Odgovor leži u burzovnim spekulacijama i tržišnim kotacijama derivata.

'To je kao poseban automat u kasinu – trgovci se klade na kretanje cijena', slikovito je objasnio Štern.

Rast inflacije

Ako sukob potraje, a Hormuški tjesnac ostane blokiran, cijene energenata će nastaviti rasti te potaknuti rast inflacije u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Vlada je amortizirala prvi udar, ali stručnjaci tvrde da je to samo privremeno. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar navodi da država ima još alata za ublažavanje cjenovnog udara, što su stručnjaci sveli na tri mjere.

'Postoji još prostora u premiji, trošarinama i naknadi za biogoriva. Vlada može intervenirati ako u sljedeća dva tjedna vidimo novi rast cijena na burzama', poručio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Inflacija u Hrvatskoj, prema najnovijim podacima, na godišnjoj razini iznosi 3,8 posto, a Podobnik upozorava da bi zbog trenutne krize ona mogla prijeći četiri posto, što podupire i specifična struktura domaćeg gospodarstva.

'Turistička smo zemlja i zato su cjenovni pritisci često jači nego u nekim drugim europskim državama', naglasio je.

Pitanje je i što će se dalje događati na Bliskom istoku. Ako stradaju rafinerije i naftovodi, cijene nafte mogle bi opet porasti, pa bi se zaista moglo govoriti o krizi.

Zbog toga bi država mogla produljiti paket mjera, a on bi trebao završiti 31. ožujka. 'Rat neće završiti tako brzo, a i kada završi, posljedice će se osjećati još neko vrijeme', zaključio je Štern.