Analiza koju potpisuje novinarka Maja Virant za Podjetna Slovenija ukazuje na ključne razlike između dviju zemalja – od porezne politike i tržišta rada do digitalizacije i korištenja europskih fondova.

Hrvatska raste brže, ali pitanje je koliko dugo

Dio hrvatskog rasta proizlazi iz procesa konvergencije i snažnog korištenja europskih sredstava, kao i drukčije gospodarske strukture. No ključno pitanje ostaje – radi li se o trajnom pomaku ili privremenoj prednosti.

Podaci pokazuju jasnu razliku. Hrvatsko gospodarstvo raslo je oko 3,4 posto u drugom tromjesečju 2025., dok je slovensko raslo tek 0,7 posto. Službeni podaci za prošlu godinu još nisu dostupni, ali Europska komisija predviđa da će hrvatski BDP u 2025. porasti za oko 3,2 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa 3,1 posto. Za Sloveniju MMF očekuje u 2025. godini skromni rast od 0,8 posto.

Ekonomist Velimir Šonje upozorava da je riječ i o efektu sustizanja razvijenijih ekonomija: ‘Hrvatska ostvaruje otprilike 80 posto prosječnog realnog dohotka po stanovniku u EU, dok Slovenija ostvaruje otprilike 90 posto.’

Porezi i plaće kao ključna razlika

Jedna od najvećih razlika između dviju zemalja je porezno opterećenje rada. Slovenske tvrtke suočene su s višim doprinosima i složenijim sustavom, što povećava troškove zapošljavanja.

‘Slovenske tvrtke često se suočavaju s velikim opterećenjem posla, jer najviša stopa poreza na dohodak od 50 posto značajno povećava troškove zapošljavanja, posebno za visokokvalificirano osoblje’, upozorava Nina Orehek Ručigaj iz Unija Grupe.

Iako su nominalne plaće u Sloveniji više, kupovna moć u Hrvatskoj je veća zbog niže razine cijena. Prema podacima Bloomberg Adrije, prosječna hrvatska neto plaća realno vrijedi više nego slovenska.

Hrvatska dodatno privlači poduzetnike jednostavnijim modelima poslovanja, uključujući mogućnost osnivanja tvrtke s minimalnim kapitalom i povoljnijim poreznim tretmanom.

Fleksibilnije tržište rada i povratak radnika

Stručnjaci ističu i veću fleksibilnost hrvatskog tržišta rada te otvorenost zaposlenika za međunarodne projekte.

‘U Hrvatskoj postoji više pragmatizma u određenim segmentima projektnih i razvojnih aktivnosti, što omogućuje tvrtkama bržu prilagodbu’, kaže Kristina Kočet Hudrap iz konzultantske tvrtke Tiko Pro.

Važan faktor je i aktivna politika privlačenja radne snage, osobito povratnika iz inozemstva, kroz porezne olakšice i poticaje za samozapošljavanje.

Digitalizacija i administracija kao prednost

Hrvatska se posebno ističe u digitalizaciji administrativnih procesa, osobito kod prijava za projekte i fondove EU.

‘Sve prijave se podnose isključivo putem jednog online portala, potpuno digitalno, bez fizičke dokumentacije’, ističe Kočet Hudrap.

Takav sustav smanjuje administrativno opterećenje i povećava transparentnost, što investitorima olakšava poslovanje.

EU fondovi kao snažan pogon rasta

Hrvatska trenutno snažnije koristi europska sredstva, koja imaju velik utjecaj na gospodarski rast.

Bruto priljev sredstava doseže između četiri i pet posto BDP-a, a za razdoblje 2021. – 2027. ugovoreno je oko devet milijardi eura kohezijskih sredstava. Slovenija u istom razdoblju raspolaže s oko 3,1 milijardom eura iz fondova, uz dodatna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Slabosti hrvatskog modela

Unatoč prednostima, Hrvatska ima i strukturne slabosti. Prije svega, riječ je o slabijoj izvoznoj orijentaciji.

Slovenija izvozi oko 63 posto svog BDP-a, dok je Hrvatska znatno manje usmjerena na izvoz i više ovisi o domaćoj potražnji i turizmu. To dugoročno povećava osjetljivost na krize i sezonske promjene.

Kompanije se sele na jug

Sve više tvrtki premješta dio poslovanja u Hrvatsku, osobito u sektorima poput proizvodnje, logistike, IT-a i usluga.

‘Sjedišta multinacionalnih kompanija sele se u Hrvatsku i Beograd. Ako se ovdje ništa ne promijeni, ovoga će biti znatno više’, upozorava Tilen Prah iz tvrtke Kariera.

Promjene su vidljive i na tržištu rada i nekretnina – interes radnika za dolazak u Sloveniju slabi, dok cijene poslovnih prostora u Zagrebu rastu i približavaju se onima u Ljubljani.

Slovenija pred izborom reformi

Iako se Slovenija i dalje smatra stabilnijim i uređenijim sustavom, analitičari upozoravaju da bi bez reformi mogla izgubiti konkurentnost.

Šonje smatra da postoji prostor za ubrzanje rasta: ‘Kad bi se slovenska vlada odlučnije usredotočila na pro-tržišne reforme s poreznim olakšicama i pojednostavljenjem propisa, utjecaj na rast mogao bi biti još povoljniji.’