Novi krug mirovinske reforme izglasan je protekloga petka sa 82 glasa 'za' i 34 suzdržana. Vlada je samo koji sat prije izglasavanja na svojoj telefonskoj sjednici uglavila amandman po kojem pravo na 12 mjeseci dodanog staža po djetetu imaju i udomitelji koji se tim poslom bave 10 ili više godina, i to ne u komercijalne svrhe.

Upravo je dodani staž majkama izazvao najviše prijepora. Naime žene koje su otišle u mirovinu do 1. siječnja 2019. nemaju pravo na dodani staž, a one koje su umirovljene od tog datuma do danas dobivaju samo šest mjeseci dodanog staža po djetetu. Oporba je upozoravala da je riječ o diskriminaciji, čak je i podnesen amandman s tim zahtjevom, no Vlada ga je odbila.

Simptomatično je pak to da je Vlada u doslovno posljednji čas ugurala u Zakon o mirovinskom osiguranju mogućnost da i udomitelji dobivaju dodani staž.

Izmjena formule usklađivanja

Važnih promjena bilo je još. Svakako je najvažnija izmjena formule usklađivanja mirovina, a ona umjesto dosadašnjeg omjera rasta plaća i inflacije 70:30 u obzir uzima omjer 85:15 u korist faktora koji je više rastao, bez obzira na to je li riječ o plaćama ili inflaciji.

Umirovljeničke udruge već čitavo desetljeće traže izmjenu te formule na omjer 100:0. Saborski zastupnik Damir Bakić upozorio je da bi posljednje usklađivanje od 3,03 posto po novoj formuli iznosilo samo 3,32 posto, a i pokojni analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper mjesecima je upozoravao da bi izmjena formule usklađivanja umirovljenicima s prosječnom mirovinom donijela samo jedan do dva eura više. Iznos sljedećeg usklađivanja bit će poznat tek krajem kolovoza.

Ukidanje penalizacije, ali ne odmah

Dugo godina sporno pitanje bila je i penalizacija mirovina. Ona, naime, ovisno o tome kad su umirovljeni, umanjuje građanima mirovinu između devet i 20 posto. Umirovljeničkim predstavnicima je sporno i to što se penalizacija dosad nije ukidala kad umirovljenici navrše 65 godina, što je dob za redoviti odlazak u mirovinu.

No i to se djelomično promijenilo: penalizacija se ukida od 1. siječnja 2026., kad prijevremeni umirovljenici navrše 70 godina, kako bi ih se potaknulo da dulje ostanu u svijetu rada, odnosno da koriste mjeru rada uz mirovinu, o kojoj će biti riječi u sljedećim poglavljima.

Za to vrijeme vrijedi podsjetiti na to da se ekonomski analitičar Danijel Nestić usprotivio ukidanju penalizacije, iznijevši računicu po kojoj bi prijevremeni umirovljenici nakon ukidanja penalizacije pa do očekivanih oko 84 godine života mogli dobiti do 23 tisuće eura više od redovito umirovljenih. Stoga je predložio povećanje penalizacije na 0,3 posto po svakom mjesecu ranijeg umirovljenja da bi raniji odlazak u mirovinu postao neisplativ.

Dulji ostanak u svijetu rada

S druge strane, Vlada jača svoju mjeru bonifikacije mirovina za dulji ostanak u svijetu rada. Dosad se moglo dobiti 0,45 posto dodatka za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu, ali za najviše pet godina. Sad posljednjeg ograničenja nema, kao niti onoga koje je uvjetovalo da bonifikaciju mogu ostvariti samo osobe s više od 35 godina staža. Procjenjuje se da bi to moglo dovesti do povećanja mirovina za 40 eura u prosjeku, piše Mirovina.hr.

Što se tiče rada, on se potiče i proširenjem mjere rada na puno radno vrijeme uz primanje pola mirovine svim umirovljenicima koji navrše 65 godina. Dosad su to mogle koristiti samo pojedine skupine unutar kategorija mirovina s posebnim propisima, a za većinu je na snazi bio rad na pola radnog vremena uz primanje polovice iznosa mirovine.

No, s obzirom na sve veći broj zaposlenih umirovljenika (trenutno ih je oko 36.000), Vlada je odlučila proširiti mogućnost za rad. Uz to, omogućeno je da obrtnici i samostalni djelatnici mogu nastaviti raditi na puno radno vrijeme uz pola mirovine sve dok ne zatvore obrt, odnosno ne odjave djelatnost.

Zastupnik Bakić upozorio je da je rad na puno radno vrijeme uz primanje pola mirovine zapravo uskraćivanje prava na mirovinu ostvarenu po punim uvjetima. No niti njegov amandman, prema kojem bi se primao cijeli njezin iznos uz rad - nije prošao.

Dio izmjena od 2026.

Bakić je prozvao Vladu i zbog uvođenja 13. mirovine. Već se zna da to neće biti 'klasična' mirovina u punom iznosu, već trajni dodatak na nju, koji će se isplaćivati krajem godine, nakon rebalansa proračuna. Stoga još uvijek nije poznato koliko će on iznositi, a spekulira se oko pet eura po godini staža, dok umirovljenički predstavnici traže da iznosi 13,57 eura, kolika je sad aktualna vrijednost mirovine za godinu rada.

Uz modificirano usklađivanje, ukidanje penalizacije i proširenje bonifikacije, mirovine bi trebale izravno rasti pojedinim skupinama, ali ne od danas, već od 1. siječnja 2026. godine.

Za tri posto rast će najniže mirovine, koje trenutno prima 274.259 osoba u prosječnom iznosu od 410,24 eura. Ovo je treće povećanje od tri posto u proteklih nekoliko godina, a trebalo bi donijeti u prosjeku oko 15 eura.

Još veću 'povišicu' dobit će oko 218.000 primatelja invalidskih mirovina. Njima mirovine rastu za 10 posto, što je otprilike 74 eura u prosjeku.

Pravo na obiteljsku mirovinu će pak dobiti i oni koji su bili u izvanbračnoj zajednici i prije 28. ožujka 2008. godine. To je dosad bio uvjet za ostvarenje obiteljske mirovine na temelju izvanbračne zajednice, a odredbama zakona on se briše.

'Ali i dalje treba raditi na tome i poduzimati sve mjere da mirovine rastu te da umirovljenici mogu dostojanstveno živjeti od svoje mirovine', upozorio je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević.