Godišnji trajni dodatak za godinu mirovinskoga staža za 2025. iznosit će šest eura, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak, iako je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić obznanio to još 1. listopada, na Međunarodni dan starijih osoba.

Ovaj dodatak na mirovinu uveden je izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, a one su stupile na snagu 1. srpnja kao novo pravo svih umirovljenika. Isplaćivat će se svake kalendarske godine u prosincu, neovisno o propisu prema kojem su ostvarili pravo na svoju mirovinu.

Vlada je pak dobila zadaću svakog listopada usklađivati iznos trajnog dodatka po godini staža, što znači da će on već sljedeće godine biti veći. Taj se dodatak ne određuje prema visini mirovine ili uplaćenim doprinosima do umirovljenja, već prema ostvarenom mirovinskom stažu.

'Njegova visina određuje se kao umnožak punih godina mirovinskoga staža na temelju kojega je određena visina mirovine i utvrđene vrijednosti za jednu godinu mirovinskoga staža', stoji u prijedlogu odluke Vlade, o kojem bi u nekom od sljedećih tjedana trebao odlučivati i Hrvatski sabor.

Mali, ali važan iznos

Kako je zapravo vrlo rijetka situacija da netko ode u mirovinu s točno navršenim punim godinama staža, većina umirovljenika mogla bi biti zakinuta za mali, ali ipak važan iznos u kontekstu činjenice da je lani u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti bilo čak 37 posto osoba starijih od 65 godina, pri čemu su najugroženiji bili samci i žene.

Kako to izgleda u praksi? Iz Vlade su ponosno obznanili da je prosječni staž svih umirovljenika po redovitim propisima 31 godinu, što znači da će oni na svoje račune dobiti 186 eura. No podaci HZMO-a kazuju da je prosječni staž na koji su se oni referirali u kolovozu bio 31 godinu, četiri mjeseca i 15 dana.

S obzirom na to da je određen iznos trajnog dodatka od šest eura po godini staža, matematički se može izvesti da svaki mjesec staža vrijedi 50 centi. Prema tome, ranije navedena skupina zapravo bi mogla u prosjeku dobiti dva eura više.

Tom logikom smo se vodili i analizirajući podatke o ostvarenom radnom stažu svih kategorija umirovljenika. Naravno, HZMO objavljuje podatke o prosječnim vrijednostima u pojedinoj kategoriji, što znači da se oni ne odnose na svakog umirovljenika pojedinačno. Uzeli smo podatke za kolovoz, s obzirom na to da svježiji podaci o stažu svake pojedine skupine još nisu javno dostupni, a statističke razlike ionako ne bi bile velike.

Nekima 'nedostaje' 5,50 eura

Gledajući tu statistiku, po pitanju isplate godišnjeg dodatka najlošije su prošli primatelji prijevremene starosne mirovine, a u prosjeku su odradili 35 godina, 11 mjeseci i 17 dana. No dobit će dodatak samo za 35 godina staža te on iznosi 210 eura. Da su u izračun ušli i svi puni mjeseci staža, njihov bi dodatak u prosjeku bio 5,50 eura veći.

U istoj su situaciji primatelji invalidske mirovine jer će za prosječno odrađenu 21 godinu, 11 mjeseci i devet dana dobiti dodatak samo za 21 godinu, kao i umirovljeni sudionici NOR-a (s prosječnih 29 godina, 11 mjeseci i 15 dana) te administrativno umirovljeni javni službenici s prosječno odrađenih 28 godina, 11 mjeseci i 20 dana.

S druge strane, razliku u dodatku ne bi osjetile umirovljene ovlaštene službene osobe po Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Njima staž u prosjeku iznosi 37 godina i osam dana, pa se, po tome, trajni dodatak ne bi trebao razlikovati u svoti, kao ni umirovljenima prema Zakonu o vatrogastvu koji su nakupili 44 godine i šest dana staža u prosjeku.

Fiskalne mogućnosti

No zašto se uopće dodatak računa na punu godinu staža, ali ne i na mjesec? Vladajući u svojoj odluci navode da se 'radi o pravu koje se financira iz državnog proračuna, stoga je potrebno svake godine utvrditi visinu sredstava potrebnih za isplatu, sukladno fiskalnim mogućnostima'.

Ove će godine za trajni dodatak biti izdvojeno 210,6 milijuna eura, a sljedeće potencijalno još više. Vlada je, istovremeno s odlukom o trajnom dodatku, usvojila Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2026. godinu, u kojem se, između ostalog, navodi da će proračunski deficit sljedeće godine iznositi 2,9 posto BDP-a.

Ministar financija Marko Primorac naveo je da će 2026. godinu obilježiti kretanje prihoda u skladu s projiciranim gospodarskim rastom od 2,7 posto, a rashodna strana bit će određena osiguravanjem adekvatnog standarda građana, posebice ranjivih slojeva, te poticanjem okružja za zasnivanje obitelji i kvalitetu života.

Hrvatska je u drugom kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, bilježila proračunski manjak od 4,2 posto BDP-a, najveći od drugog kvartala pandemijske 2021. godine. U odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca, manjak u proračunu uvećan je za 1,2 postotna boda, a istom razdoblju prošle godine bio je 3,2 posto BDP-a.

Iako je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka na mirovine bilo u planovima Vlade za rast životnog standarda starijih građana, čini se da ipak nemaju dovoljno sredstava da ovo mirovinsko pravo provedu 'fer' i u potpunosti.