Cijene su nominalno porasle u svim državama članicama osim Finske, a čak 21 od 26 zemalja zabilježila je rast i kad se podaci prilagode inflaciji. I dok mnogi Europljani sve teže dolaze do vlastitog doma, zabrinutost zbog pristupačnosti stanovanja zasad nije usporila rast tržišta.

Portugal i Bugarska predvode rast, Hrvatska u samom vrhu

Najveće godišnje povećanje cijena zabilježili su Portugal (+17,1%), Bugarska (+15,5%) i Mađarska (+15,1%), pokazuju podaci Eurostata. Hrvatska se također našla među rekorderima: cijene su u drugom ovogodišnjem tromjesečju porasle za 13,2 posto u odnosu na lani.

U skupinu zemalja s dvoznamenkastim rastom ulaze i Španjolska (+12,8%), Slovačka (+11,3%) te Češka (+10,5%), a najsporiji rast imale su Francuska (+0,5%), Švedska (+0,7%) i Cipar (+1%). Finska je jedina zemlja u kojoj su cijene pale, i to za 1,3 posto u odnosu na prošlu godinu, čime se izdvaja kao iznimka u europskom trendu.

Realan rast još izraženiji na jugu Europe

Kada se podaci očiste od utjecaja inflacije, Portugal (+14,3%) i Bugarska (+14,1%) i dalje prednjače. Odmah iza su Mađarska i Španjolska (+9,2%), a Hrvatska sa 8,9 posto rasta potvrđuje status jednog od najživljih tržišta nekretnina u Europi.

S druge strane, realan pad zabilježen je u Finskoj (–2,6%), Švedskoj (–1,7%) i Rumunjskoj (–1,2%), a u Francuskoj i Austriji promjene su bile gotovo neznatne.

Stranci i digitalni nomadi dižu cijene u Portugalu

Prema analizi Global Property Guidea, eksplozivan rast cijena u Portugalu rezultat je velike strane potražnje, posebno među digitalnim nomadima, iseljenicima i investitorima koji koriste porezne olakšice i programe boravka. 'Portugal je i dalje magnet za strance, a kombinacija poreznih poticaja, blagih klimatskih uvjeta i nedostatka novih stanova, osobito u Lisabonu i na obali, samo potiče rast cijena', objašnjava Mikk Kalmet iz Global Property Guidea.

Kalmet dodaje da se upravo nedostatak novih projekata pokazao ključnim problemom: konkurencija za postojeće nekretnine postala je toliko velika da su cijene znatno premašile rast lokalnih prihoda.

Bugarska i Hrvatska rastu na valovima optimizma

Snažan rast u Bugarskoj povezan je s gospodarskim oporavkom, lakšim pristupom hipotekarnim kreditima i očekivanjima oko ulaska zemlje u europodručje. Prema Deloitte Property Indexu 2025, optimizam i stabilan rast potražnje potaknuli su val novih ulaganja u stambene i turističke objekte, posebno u Sofiji i na Crnom moru.

Sličan uzlazni trend vidljiv je i u Hrvatskoj, u kojoj cijene nekretnina već godinama kontinuirano rastu. Prema Eurostatu, naša zemlja je u posljednjih pet godina zabilježila porast realnih cijena od gotovo 30 posto. Potražnja je osobito jaka u Zagrebu i priobalju, a na cijene utječu rast turizma i kupnja stranih državljana.

Dvostruki tempo rasta u južnoj Europi

U usporedbi s velikim gospodarstvima zapadne Europe, južne države bilježe dvostruko veći rast. Njemačka (+3,2%) i Italija (+3,9%) ostale su ispod europskog prosjeka, a Francuska i Švedska gotovo su stagnirale.

Analitičari upozoravaju da rast u južnim zemljama – poput Portugala, Španjolske, Hrvatske i Grčke – pokreću međunarodni kupci, turizam i relativna pristupačnost u usporedbi sa sjeverom kontinenta. Ipak, rastuće kamatne stope polako počinju usporavati tržište u većim gradovima jer kupci sve teže podnose rastuće mjesečne rate.

Duga putanja rasta: Portugal apsolutni rekorder

U razdoblju od 2020. do 2025. godine realne cijene stanova najviše su porasle u Portugalu, i to za 40,6 posto. Slijede Hrvatska (+29,9%), Mađarska (+29,4%), Litva (+28,8%), Bugarska (+25,1%), Estonija (+22,5%) i Slovenija (+20,3%). U istom razdoblju Finska bilježi pad od 18 posto, Rumunjska –13,7 posto, a Švedska –10 posto.

'Pad cijena u Finskoj rezultat je kombinacije slabog gospodarskog rasta, rasta nezaposlenosti i viših kamata, što je smanjilo kupovnu moć i ohladilo tržište', navodi Kalmet. Prema njegovim riječima, broj transakcija u Finskoj pao je na rekordno nisku razinu, a velik broj neprodanih novogradnji dodatno je pritisnuo cijene, posebno u širem području Helsinkija.

Od četiri najveća gospodarstva Europske unije, samo je Španjolska zabilježila rast cijena od 14 posto u posljednjih pet godina. U Njemačkoj (–8,5%), Francuskoj (–6,1%) i Italiji (–3%) one su pale, što se dijelom objašnjava visokim kamatama, strožim kreditnim uvjetima i zasićenjem tržišta.