žaboglavke

Ribe iz zone sumraka: Svijetle u mraku i mogle bi prehraniti svijet...ili ga uništiti

  • Autor: I.Vasilj
  • Zadnja izmjena 30.09.2022 21:59
  • Objavljeno 30.09.2022 u 21:59
Žaboglavka

Žaboglavka

Izvor: Profimedia / Autor: Suzanne Long / Alamy / Alamy

U mračnim dubinama oceana, u tzv. zoni sumraka žive ribe koje bi mogle nahraniti svijet, ali ga potencijalno i uništiti. Riječ je o najraširenijim kralježnjacima na zemlji, ribama žaboglavkama, koje bi s jedne strane mogle spasiti svijet od gladi, ali bi istovremeno ekscesivan izlov ove ribe mogao izrazito negativno utjecati na klimu

Žive u tzv. zoni sumraka, odnosno mezopelagijskoj zoni, na dubini od 200 do 1000 metara, u koju dospijeva nešto svjetlosti, ali ipak nedovoljno za fotosintezu. Srebrne su to ribice nalik na sardine ili inćune, samo s većim očima i bioluminiscentnim mrljama. Žaboglavke ne samo da su najraširenija vrsta ribe u mračnim dubinama oceana, nego su i najrašireniji kralježnjaci na planetu. Ovih riba koje svijetle u mraku ima 250 vrsta, a u ogromnim plovama (jatima) danju se skrivaju u dubinama, dok se sa zalaskom sunca dižu na površinu kako bi se hranile.

Prema prijašnjim procjenama u zoni sumraka nalazila se gigatona (milijarda tona) ove ribe, ali sada se procjenjuje da ih je 10 ili 20 gigatona. Budući da govorimo o kolosalnoj brojci sada se postavlja pitanje mogu li one pomoći prehraniti sve napučeniji svijet. No šanse da se žaboglavka pojavi na vašem tanjuru su male, piše Guardian.

Riblje brašno ili kao suplementi u prehrani

Riječ je o izrazito masnoj ribi s puno kostiju. Ipak zbog velikih količina ulja mogle bi se usitniti te koristiti kao hrana za druge životinje. Tako bi se 'samo' od pet gigatona žabolovki moglo napraviti ribljeg brašna dostatnog za proizvodnju 1,25 gigatona uzgojene morske hrane, što je puno više od sadašnjeg godišnjeg ulova divlje ribe (0,1 gigatona).

Velike količine ribljeg brašna daju se lososu i kozicama koji se prodaju u razvijenim zemljama, a sve češće se koriste se i kao hrana za kućne ljubimce. No ruske i islandske flote koje su se dosad okušale u izlovu žabolovki doživjele su komercijalni neuspjeh. Naime, ribolov na tim dubinama preskup je, dok je riblje brašno prejeftino. No u zadnje vrijeme, vjerojatno i zbog najnovijih procjena o puno većoj rasprostranjenosti populacije žabolovki, pokušava se naći način kako ribolovom na tim dubinama učiniti isplativijim.

Europska unija je tako financirala petogodišnje istraživanje kako bi se našlo ekonomičnije rješenje za izlov ove ribe. Norveška je 2017. godine izdala 46 dozvola za ribolov u zoni sumraka u svrhu istraživanja. Kako stvari zasad stoje, ta ribogojilišta žabolovke neće koristiti za proizvodnju jeftinog ribljeg brašna, već u puno lukrativnijoj industriji nutraceutika, odnosno hrani s medicinskim ili zdravstvenim učinkom, za proizvodnju dodataka prehrani kao što omega-3 masne kiseline.

Prirodna pumpa ugljika

Iz antropocentrične perspektive ne iskoristiti potencijal ove ribe za prehranu čovječanstva netko bio možda nazvao suludim. No kakav utjecaj izlov ove ribe može imati na klimu? Žabolovke su kao vrsta poprilično 'otporne' na izlov jer rastu izrazito brzo, a neke žive i manje od dvije godine. Ipak, ribolov u zoni sumraka mogao bi izazvati klimatsku katastrofu jer bi ometao način na koji žabolovke i njima slične vrste reguliraju klimu.

Njihovo svakodnevno plivanje gore-dolje stvara vitalne veze između površine i dubine. To je naime proces u kojem se male ribe hrane u plićaku, a zatim zaranjaju dublje gdje ih pojedu veće ribe koje ostaju u dubini. Na taj način pumpaju ugljikov dioksid iz atmosfere u duboki ocean gdje on ostaje pohranjen.

Ako čestice potonu ispod 1000 metara, njihov se ugljik može skladištiti do 1000 godina na tim dubinama prije nego što se vrati na površinu. Tako ribe koje žive na tim dubinama uhvate i pohrane milijun tona ugljikova dioksida godišnje. Nitko ne zna kakav bi utjecaj izlov žabolovki imao na ovu biološku pumpu ugljika, ali postoji velika mogućnost da je ova riba dio globalnog klimatskog sustava koju treba ostaviti na miru.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!