BBB-

Provjerili smo što nam uopće znači kreditni rejting S&P-a, kako stoje susjedne zemlje i hoće li nam zbog njega biti išta bolje

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 24.03.2021 17:58
  • Objavljeno 24.03.2021 u 17:58
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal, pixsell

Hrvatska ekonomija nadomak je oporavka pod uvjetom da se što prije oporavi turizam, zaključila je u utorak kreditna agencija Standard&Poor's (S&P) nakon što nam je potvrdila postojeći kreditni rejting na razini BBB-. Nakon godina s kreditnim rejtingom koji se u ulagačkim krugovima naziva 'junkom', tj. smećem, Hrvatska se više ipak ne doživljava kao slijepo crijevo za investicije. Istražili smo što nam to točno znači i može li pomoći u prevladavanju covid i postcovid recesije

Standard & Poor's podigao je u ožujku 2019. kreditni rejting Hrvatske s ocjene BB u investicijsku kategoriju, na BBB-/A-3, uz stabilne izglede, i otada nije mijenjao ni ocjenu ni izglede. Što točno znači ocjena BBB? Ukratko, prema objašnjenju S&P-a, ona znači da dužnik, u ovom slučaju hrvatska država, ima solidan potencijal za vraćanje dospjelih dugovanja, ali da se u slučajevima teških ekonomskih uvjeta stanje može brzo pogoršati i oslabiti potencijal za vraćanje duga, tj. odvesti zemlju natrag u junk status i korak do bankrota.

Kakvi su rejtinzi naših susjeda?

Kakvi su rejtinzi naših susjeda?

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal, S&P

Zemlje poput Njemačke, koje imaju najvišu kreditnu ocjenu, AAA, nemaju, niti bi trebale imati problema s otplatom javnog duga, koliko god on velik bio. U najbližem susjedstvu tako imamo Sloveniju s kreditnim rejtingom AA, koji je za dva stupnja bolji od hrvatskog i signalizira ulagačima da ta zemlja ima tek nešto slabiji bonitet od Njemačke te da je posve sigurna za pozajmljivanje novca i ulaganja. Hrvatska nikada u svojoj povijesti nije imala rejting A.

Prilično rizičan rejting BBB ima i Italija, čiji je BDP u koronakrizi tresnuo gotovo devet posto, a muči je i deficit od deset posto BDP-a te javni dug velik 150 posto BDP-a. Istu kreditnu ocjenu ima i Mađarska.

U statusu 'smeća' je Srbija s rejtingom BB, a koji prema S&P-u znači da je ova država ranjiva te da su njene obveznice visoko špekulativan instrument kada se pogleda sigurnost otplate. 'Poslovni, ekonomski i drugi uvjeti znače da zemlja može imati ozbiljnih problema u vraćanju dugova', navodi S&P.

Razinu ispod, na ocjeni B, nalaze se Bosna i Hercegovina i Crna Gora te prema trenutačnoj ocjeni S&P-a 'zasad imaju kapacitet' za vraćanje dugovanja, no kao što to vrijedi za Srbiju, povoljna situacija može se vrlo brzo promijeniti nagore.

  • +2

Pandemija je otežala gotovo sve ekonomske prognoze

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Hrvatska je, podsjetimo, bila u statusu 'smeća' punih sedam godina, sve dok nam S&P nije popravio ocjenu u ožujku 2019. Od povratka investicijskog rejtinga profitirati su trebali svi - država i poduzeća mogli bi se jeftinije zaduživati, a nove investicije otvorile bi veći broj novih radnih mjesta za građane. Viši rejting naime znači veću atraktivnost za sve vrste ulaganja pa se nagađalo da ćemo privući i nešto investitora, no točno godinu nakon podizanja rejtinga došla je koronakriza i potopila sve nade.

Kada se o obzir uzmu pandemijski uvjeti i 'novo normalno', trebamo li zapravo biti zadovoljni time što smo dobili istu ocjenu, kao što je to jučer prezentirala Vlada. Upitali smo za komentar Marušku Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

'U ovo pandemijsko vrijeme sve su ekonomije barem djelomično na aparatima za održavanje života, što značajno otežava procjenu i financijske stabilnosti i fiskalne održivosti ekonomija, pa onda i kreditnog rejtinga. Stoga zadržavanje postojećeg rejtinga od strane agencije S&P nije iznenađenje', kaže nam Vizek i nastavlja:

Maruška Vizek

Maruška Vizek

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal

'Hiberniraju ekonomije, pa je onda logično da hiberniraju i kreditni rejtinzi. Drugim riječima, u postojećim uvjetima koje karakteriziraju i nemogućnost ispravne procjene stvarnog stanja ekonomije i velika neizvjesnost vezana za budući razvoj epidemiološke, pa onda i ekonomske situacije, kao i neizvjesnost vezana za ulazak u eurozonu 2023., optimalna odluka koju je agencija mogla donijeti ta je da zadrži postojeći rejting.'

Zaključuje da su Vladine projekcije deficita opće države i javnog duga za 2021. preoptimistične i kako se naši ekonomski izgledi nažalost pogoršavaju:

'Mislim da je izvjesno to da će agencije za kreditni rejting do kraja godine morati ozbiljno preispitati naš trenutni kreditni rejting.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!