KAKO IZ KRIZE?

Oporba otkrila glavne adute nove ekonomske politike

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 12.04.2011 15:50
  • Objavljeno 12.04.2011 u 15:18
HNS

HNS

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Na okruglom stolu 'Ekonomska zbilja i kako dalje' ekonomski stratezi oporbenih stranaka predstavili su glavne smjernice usuglašene ekonomske politike koja bi trebala pokrenuti snažan rast zapošljavanja kroz ubrzani gospodarski rast. Sudionici su najviše raspravljali o rješavanju problema likvidnosti, poticanju zapošljavanja i ulozi monetarne politike u poticanju gospodarskog rasta

Predsjednik HNS-a Radimir Čačić iznio je glavne poteze u području fiskalne, monetarne i investicijske politike. Kao glavne fiskalne mjere za poticanje investicija Čačić je izdvojio oslobođenje od poreza na reinvestiranu dobit, uvođenje zaštitne kamate na kapital te destimuliranje povlačenja dobiti. U investicijskoj politici najavio je jačanje modela javno privatnog partnerstva, osobito na području obrazovanja i energetike. Rješenje zastoja u građevinarstvu Čačić vidi u razvijanju tržišta stanova za najam. 

Najavio je izlazak politike iz upravljanja javnim tvrtkama pri čemu je posebno naglasio potrebu da komunalne tvrtke izađu na otvoreno tržište kako bi smanjile unutarnje cijene.   

Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić založio se za aktivniju ulogu države u pokretanju gospodarskog rasta, u čemu su ga podržali i ostali sudionici. Grčić je predstavio porazne podatke o bruto dodanoj vrijednosti hrvatske industrije, prema kojima većina industrijskih grana ostvaruje bruto dodanu vrijednost po zaposlenom ispod 6.000 kuna. Na temelju tih podataka zaključio je da dominantne tradicionalne industrijske djelatnosti treba restrukturirati i pretvoriti u moderne industrije.

Predstavio je i aktivne mjere zapošljavanja koje uključuju direktne potpore zapošljavanju, oslobođenje doprinosa za svakog novog neto zaposlenog. 'Potrebno je mijenjati i zakon o poticanju ulaganja tako da se osiguraju poticaji i za male i srednje poduzetnike koji su nositelji zapošljavanja', naglasio Grčić. Ponovio je i stavove iz ekonomskog programa SDP-a o korištenju proračunskog deficita u funkciji razvoja.

Konkretne mjere za rješavanje problema nelikvidnosti predstavio je Slavko Linić, saborski zastupnik SDP-a. Najavio je donošenje zakona koji bi ograničio rokove plaćanja na 30 dan,a odnosno po dogovoru maksimalno 60 dana. U slučajevima nepridržavanja rokova, vjerovnici bi dobili aktivnu ulogu u pokretanju stečajeva. Zakonom bi bila definirana uloga države, koja bi nakon blokade računa pozivala vjerovnike na pokretanje predstečajnog postupka i dogovor o daljnjoj sudbini dužnika.

Sudionici okruglog stola kritički su progovorili o djelovanju Hrvatske narodne banke, smatrajući da nije dovoljno učinila u snižavanju kamatnih stopa i poticanju gospodarskog rasta. Osobito kritičan je bio profesor Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta, koji smatra da je HNB morao srušiti kamatnu stopu kako bi se pokrenuo investicijski ciklus. Lovrinoviće je predložio promjene zakona o HNB-u kojima bi se omogućilo da središnja banka po potrebi iz primarne emisije financira državne investicije poput hidroelektrane Omble.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi