pitanje vanjske politike

Pukla tikva zbog Kineza: Veliki raskol u njemačkoj vladi, a zemlju trese najveća kriza od Drugog svjetskog rata

  • Autor: L. Špiljak
  • Zadnja izmjena 02.11.2022 20:07
  • Objavljeno 02.11.2022 u 20:07
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Michael Kappeler / AFP / Profimedia

Šest njemačkih ministarstava usprotivilo se prošli mjesec odluci o ulasku kineske državne tvrtke Cosco u vlasničku strukturu kontejnerskog terminala Tollerort u Hamburgu. Međutim ta je odluka ipak prošla, a za što se pobrinuo njemački kancelar Olaf Scholz inzistirajući na tome da se Coscu proda 24,9 posto udjela umjesto prvotno predloženih 35 posto

Međutim njemačko ministarstvo vanjskih poslova ostalo je protiv, čak i nakon što je Scholz to progurao. Državna tajnica Susanne Baumann napisala je ljutito pismo šefu kabineta Scholza, Wolfgangu Schmidtu, u kojem je navela da transakcija 'nerazmjerno povećava kineski strateški utjecaj na njemačku i europsku prometnu infrastrukturu te njemačku ovisnost o Kini'.

Udjeli u terminalu kao Scholzov poklon prije posjeta Pekingu?

Scholz nije mogao dopustiti propast dogovora. U petak će postati prvi čelnik G7 koji će razgovarati u Pekingu s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom od početka pandemije covida. No kineski promatrači zbunjeni su njegovom intervencijom i putovanjem koje je od velike simboličke važnosti za Peking i Berlin. 'Ostavlja se dojam da novookrunjenom Xiju nudi 'dar' prije putovanja, za koji nije postojala obveza', kaže Noah Barkin iz Rhodium Groupa, istraživačke tvrtke sa sjedištem u New Yorku.

Afera Cosco razočarala je i one koji su se nadali da će Scholz usvojiti novi pristup Pekingu i definitivno raskinuti s 'merkantilizmom' iz ere Angele Merkel, a koja je niz godina radila na jačanju odnosa između Njemačke i Kine.

Koalicijski sporazum koji su prošle godine dogovorili Scholzovi socijaldemokrati, Zeleni i liberalni Slobodni demokrati bio je poznat po svom kritičnom tonu prema Kini i fokusu na ljudska prava. Ali dogovor u Hamburgu pokazuje da i dalje postoje duboke podjele između Zelenih i dijelova SPD-a o budućnosti tih odnosa. Skepticizam Zelenih prema Kini samo je porastao nakon prošlomjesečnog kongresa Komunističke partije, tijekom kojeg je predsjednik Xi učvrstio svoju poziciju najmoćnijeg kineskog vođe nakon Mao Zedonga.

Berlin strahuje da bi se povijest mogla ponoviti, i to u mnogo većim razmjerima. Rat u Ukrajini razotkrio je lošu odluku o desetljećima dugom oslanjanju Njemačke na ruski plin. Sada u Njemačkoj strahuju da će prodaja udjela u luci Hamburg kineskoj tvrtki produbiti ovisnost o Kini, zemlji koja je dugo bila jedno od najvećih tržišta za njemačke strojeve, kemikalije i automobile, navodi Financial Times u velikoj analizi.

Thomas Haldenwang, šef njemačke unutarnje obavještajne službe, sažeo je zabrinutost na saslušanju u Bundestagu prošlog mjeseca. Kina je, rekao je, dugoročno predstavlja mnogo veću prijetnju njemačkoj sigurnosti nego Rusija. 'Rusija je oluja. Kina je klimatska promjena', rekao je Haldenwang.

  • +21
  • +18

Xi Jinping na 20. kongresu kineske Komunističke partije

Izvor: EPA / Autor: XINHUA/YAO DAWEI

Njemačko gospodarstvo u najvećoj energetskoj krizi od Drugog svjetskog rata

Žarište velikog dijela straha je Tajvan. Xijeva retorika o 'ponovnom ujedinjenju' potaknula je strah da Kina možda planira invaziju na otok. Taj bi potez izazvao niz međunarodnih sankcija protiv Pekinga i vjerojatno ga odvojio od zapadnog svijeta. U previranjima koja su nastala njemačke tvrtke mogle bi završiti među najvećim žrtvama – s golemim implikacijama za gospodarstvo koje se već ljulja od svoje najgore energetske krize od Drugog svjetskog rata i 'tetura' na rubu recesije.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je da Njemačka mora 'naučiti lekciju' iz ruskog rata protiv Ukrajine. 'Lekcija je da moramo smanjiti naše jednostrane ovisnosti gdje god možemo. To se posebno odnosi na Kinu', rekao je prošlog tjedna javnoj televiziji ARD. Iz tog je razloga njemačka vlada uključena u temeljitu ponovnu procjenu svog pristupa Pekingu – što je proces koji će dostići svoje ispunjenje sljedeće godine predstavljanjem nove 'kineske strategije', osmišljene da preinači taj odnos i svede ga u realističnije okvire. 'Označit će Kinu kao važnog trgovinskog partnera, ali Komunističku partiju kao sistemskog rivala', rekao je ministar financija Christian Lindner u intervjuu.

Kinesko posrtanje prema vladavini jednog čovjeka, u kombinaciji s ekonomskim poremećajima uzrokovanim njezinom politikom nulte tolerancije covida, zveckanjem oružjem nad Tajvanom i prešutnom podrškom ruskom ratu u Ukrajini, pretvorili su zemlju koja je nekoć bila jedno od najuzbudljivijih tržišta za njemačko poslovanje u jedan od najvećih čimbenika rizika, piše Financial Times.

Dio planiranja strategije bila je procjena ranjivosti njemačkih tvrtki na eskalaciju napetosti između Kine i Zapada. 'Moglo bi doći vrijeme u kojem nam kinesko tržište više neće biti dostupno', kaže jedan dužnosnik za FT. 'Nakon onoga što se dogodilo s Rusijom više ne možemo reći da se to nikada neće dogoditi. I moramo djelovati kako bismo spriječili da to postane egzistencijalna prijetnja njemačkim tvrtkama', ustvrdio je.

  • +5
  • +2

Hamburg

Izvor: Profimedia / Autor: Axel Heimken / AFP / Profimedia

'Ostajemo otvoreni za političke ucjene'

Preispitivanje pokreću Zeleni, a koji su dugo bili nepovjerljivi prema Kini. Iskustvo Njemačke s Rusijom pokazalo je 'da više ne možemo dopustiti da postanemo egzistencijalno ovisni o bilo kojoj zemlji koja ne dijeli naše vrijednosti. Potpunom ekonomskom ovisnosti ostajemo otvoreni za političke ucjene', izjavila je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock prošlog mjeseca za Süddeutsche Zeitung.

No kao što je pokazala svađa oko ugovora s Coscom, vlada je duboko podijeljena po pitanju Kine. Dok Baerbock naglašava rizike odnosa s Pekingom, Scholz je opetovano upozoravao na negativne posljedice prekida veza s tom državom, ustvrdivši da je razdvajanje pogrešan odgovor. Scholz, koji je nekada bio gradonačelnik Hamburga, dugo je vjerovao da Njemačka nema izbora nego trgovati sa zemljama poput Kine. 'Plešeš s kim god je u sobi - to se odnosi na svjetsku politiku jednako kao i na seoski disko', ustvrdio je 2018. S druge strane osnovno upravljanje rizikom nalaže tvrtkama diversifikaciju na druga tržišta. 'To je osnovna lekcija koju ste naučili u trećem semestru poslovne škole; da ne stavljate sva svoja jaja u jednu košaru. To vrijedi za uvoz i lance opskrbe, kao i za izvoz', ustvrdio je, piše Financial Times.

Tu poruku guraju i drugi istaknuti članovi kabineta. 'Njemačkim tvrtkama bi se savjetovalo da nastave otvarati nova tržišta u svijetu, da ulažu u Aziju, Afriku, Južnu i Sjevernu Ameriku, kako bi se smanjila važnost Kine za njemačko gospodarstvo', kaže Lindner u intervjuu.

'Iznenadno odvajanje' uništilo bi mnoge ekonomske koristi i dobrobit globalizacije, kaže on. Ali sama Kina, kako Lindner navodi, već kreće u 'odvajanje dijelova svoje ekonomije od globalne podjele rada' i to bi trebao biti okidač za djelovanje. 'Diversifikacija naših tehnologija i opskrbnih lanaca ojačat će našu otpornost', kaže.

  • +1

Energetska kriza u Njemačkoj

Izvor: Profimedia / Autor: Ying Tang/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

Njemačke tvrtke u prvoj polovici ove godine u Kinu uložile deset milijardi eura

Međutim problem za Scholzovu vladu je to što se čini da neke od najvećih njemačkih kompanija ne obraćaju pažnju na tu poruku. Umjesto da smanje svoju izloženost Kini, mnoge od njih je udvostručuju. BASF je, primjerice, u srpnju objavio da je dao konačno odobrenje za plan izgradnje velike nove tvornice u južnom kineskom gradu Zhanjiangu, vrijedne deset milijardi eura. U međuvremenu tvrtka također planira 'trajno' smanjiti svoju prisutnost u Europi, regiji za koju kaže da su je visoki troškovi energije učinili nekonkurentnijom.

Izvršni direktor BASF-a Martin Brudermüller branio je taj pristup i oštro se obrušio na kritičare njegovih ulaganja u Kinu. 'Mislim da je hitno potrebno prestati s ovim napadima na Kinu i gledati na sebe malo samokritičnije', rekao je prošli tjedan. Stručnjaci kažu da BASF nema izbora nego se usmjeriti na Kinu. 'Kina ima 60 posto svjetskih kemijskih kompanija i talenata te 40 posto resursa', kaže Wang Yiwei, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Renmin i savjetnik kineske vlade.

BASF nije jedini. Aldi, njemački diskonter, planira otvoriti stotine novih trgovina u Kini, dobavljač automobilske industrije Hella udvostručuje kapacitet svoje tvornice u Šangaju, a Siemens je prošlog tjedna rekao da planira veliko širenje svog odjela za 'digitalne industrije' u toj državi. Prema Njemačkom ekonomskom institutu, njemačke tvrtke uložile su rekordnih deset milijardi eura u Kinu samo u prvoj polovici ove godine.

Uznemireni takvim statistikama, ministri poduzimaju mjere. Njihovo oružje je sustav jamstava koja vlada nudi njemačkim tvrtkama na tržištima u razvoju, a koji štiti njihova ulaganja od političkog rizika. U svibnju je ministarstvo gospodarstva Roberta Habecka odbilo produljiti Volkswagenova investicijska jamstva za Kinu, navodeći kao razlog represiju nad muslimanskim Ujgurima u zapadnoj regiji Xinjiang. Ministarstvo sada radi na planovima za ograničenje broja takvih jamstava za Kinu.

S druge strane mnogi u Berlinu su skeptični i smatraju da takvi potezi imaju velik utjecaj. Dokazi sugeriraju da će tvrtke nastaviti ulagati u Kinu, ako bude potrebno i bez jamstava. Dužnosnici priznaju da imaju mali utjecaj na donositelje korporativnih odluka.

'Ako Brudermüller misli da je ulaganje od deset milijardi eura u Kinu ispravna stvar, to je u konačnici pitanje za dioničare BASF-a', kaže dužnosnik. 'Ali mislim da moramo poslati signal tvrtkama da ako njihovi dioničari to podrže - u redu, ali nemojte računati na to da će njemačka vlada to preuzeti', ustvrdio je. Drugi, međutim, kažu da nikakva vladina nagovaranja neće uvjeriti njemačke tvrtke da odu iz Kine.

  • +14
  • +11

Olaf Scholz

Izvor: Profimedia / Autor: NICOLAS NICOLAS MESSYASZ / Sipa Press / Profimedia

Najveći trgovinski partner Njemačke

Godinama je Njemačka bila jedan od ključnih korisnika kineskog otvaranja svijetu. Apetit Kine za njemačkim alatima, hladnjacima i automobilima činio se nezasitnim, a njemački izvoz na kinesko tržište potaknuo je 10-godišnji gospodarski procvat prošlog desetljeća, jedan od najdužih u njemačkoj poslijeratnoj povijesti. Godine 2021. Kina je šestu godinu zaredom bila najveći trgovinski partner Njemačke s udjelom od 9,5 posto u robnoj razmjeni.

Česta putovanja Angele Merkel u Kinu – kamo je išla 12 puta tijekom svoje 16-godišnje vladavine kao kancelarka, često u pratnji velikih poslovnih delegacija – simboliziraju bliske veze. Povremeno bi kritizirala kinesko kršenje ljudskih prava u Xinjiangu i Hong Kongu, ali je ekonomski odnos uvijek imao primat.

Bila je to, prema Merkelinoj često ponavljanoj frazi, win-win situacija za obje zemlje. Kada je Kina dopustila stranim markama automobila da uđu na njezino tržište putem zajedničkih ulaganja s proizvođačima u državnom vlasništvu, tvrtke poput Volkswagena brzo su mogle pristupiti brzorastućoj bazi potrošača u zemlji. A uvoz njemačkih strojeva, komponenti i kemikalija pomogao je potaknuti procvat kineskog proizvodnog i građevinskog sektora.

Kao rezultat toga, njemački otisak na kineskom tržištu nastavio je rasti. Volkswagen sada prodaje 40 posto svojih automobila u Kini, a ta zemlja ostvaruje 13 posto prihoda Siemensa i 15 posto prihoda BASF-a. Nedavno istraživanje koje je proveo think-tank Ifo pokazalo je da se 46 posto industrijskih tvrtki oslanja na posredne inpute iz Kine.

  • +1

Angela Merkel

Izvor: EPA / Autor: FILIP SINGER

'Kina je uzdrmala njemački proizvodni sektor'

No tijekom godina kineske tvrtke narasle su i prestigle mnoge svoje njemačke partnere. Sredinom do kasnih 2010-ih Kina je objavila niz ciljeva za povećanje domaćih inovacija i smanjenje ovisnosti o stranoj tehnologiji. Njemačka poslovna udruga za strojeve, VDMA, navela je probleme koje je to stvorilo za njezine tvrtke: subvencije domaćim konkurentima, postavljanje standarda koje diskriminira strane tvrtke, kao i stalni problem krađe intelektualnog vlasništva.

Kinesko industrijsko unapređenje jedan je od razloga za to što je Njemačka sve više vidi kao suparnika, kaže Wang, kineski akademik. 'U globalnom lancu vrijednosti Kina je uzdrmala i dovela u pitanje prednosti njemačkog proizvodnog sektora, posebice profite njemačkih tvrtki u Kini, do kojih se više ne dolazi tako lako kao prije. Ali u isto vrijeme tvrtke ne mogu napustiti Kinu', ustvrdio je Wang.

Jörg Wuttke, predsjednik Gospodarske komore EU-a u Kini, kaže da dok velike tvrtke ostaju na mjestu, 'drugi segmenti, uglavnom mala i srednja poduzeća, pauziraju svoje operacije i traže alternative diljem svijeta' jer si to mogu priuštiti dok Kina ne riješi svoju strategiju za izlazak iz covid-krize. Prema nedavnom istraživanju Ifo-a, gotovo polovica njemačkih proizvođača koji primaju značajne inpute iz Kine planira smanjiti svoj kineski uvoz. Na pitanje zašto, 79 posto navodi 'diversifikaciju opskrbnih lanaca i izbjegavanje ovisnosti'. Njemačke tvrtke koje su jako izložene kineskom tržištu već se suočavaju s pravim problemima u poslovanju.

  • +33
  • +30

Koronavirus u Kini

Izvor: EPA / Autor: ALEX PLAVEVSKI

'Kineskim tvrtkama ne bi se trebalo dopustiti preuzimanje kritične infrastrukture Njemačke'

Upravo je usred njemačke rasprave o Kini svađa o Coscovoj investiciji u Hamburgu iznenada zauzela središnje mjesto. U dogovoru prošle godine Cosco Shipping Ports trebao je kupiti 35 posto kontejnerskog terminala Tollerort u luci Hamburg za 65 milijuna eura od logističke tvrtke HHLA. Ali dogovor je prvo morala odobriti njemačka vlada, a šest ministarstava protivilo mu se zbog nacionalne sigurnosti. Kineskim tvrtkama, tvrdili su, ne bi trebalo dopustiti preuzimanje kritične infrastrukture Njemačke.

Scholzovi pomoćnici branili su dogovor. Cosco je kupovao 'samo' mali udio u operateru jednog od brojnih terminala u hamburškoj luci, a ne udio u samoj luci, većim dijelom u državnom vlasništvu. Cosco već ima interese u drugim europskim lukama, poput Antwerpena i Zeebruggea. A blokiranje dogovora moglo bi biti štetno za interese Hamburga.

No to je izazvalo uzbunu u drugim njemačkim ministarstvima. Neki su dužnosnici povukli paralele s prodajom nekih od najvećih njemačkih skladišta plina Gazpromu, ruskom izvoznom plinskom monopolistu, prošlog desetljeća. Scholz je, što se hamburške luke tiče, inzistirao na kompromisu. To se pokazalo krajem prošlog mjeseca, kada je Coscu rečeno da može steći samo 24,9 posto udjela i da neće imati pravo veta na strateške poslovne ili kadrovske odluke. Većina ministarstava objeručke je prihvatila kompromis, ali ne i ministarstvo vanjskih poslova, koje se nastavilo protiviti tom sporazumu.

Anna Lührmann, njemačka državna ministrica za Europu, rekla je da je Kina jasno dala do znanja 'da je spremna primijeniti ekonomske mjere za postizanje političkih ciljeva'. Dopuštanje prodaje udjela u terminalu 'dalo bi Kini mogućnost iskorištavanja dijela kritične infrastrukture Njemačke i Europe u političke svrhe'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!