Projekt pod nazivom European High-Speed Rail Network, koji promiče udruga CER (Community of European Railway and Infrastructure Companies), uskoro bi trebao dobiti i službeno odobrenje Europske komisije. Riječ je o najvećem infrastrukturnom pothvatu u povijesti EU-a, vrijednom 546 milijardi eura, čiji je cilj stvoriti brži, zeleniji i otporniji europski prometni sustav.

Mreža koja će povezati kontinent

Planom je predviđeno više od 49.400 kilometara novih i moderniziranih pruga, po kojima bi vlakovi vozili brzinama između 250 i 350 kilometara na sat. Nova mreža obuhvatit će sve glavne gradove, ali i veće aglomeracije s više od 250 tisuća stanovnika, poput Soluna, Ljubljane, Krakova ili Marseillesa.

'Cilj je da sve europske prijestolnice budu međusobno povezane vlakovima velikih brzina. Ne samo Pariz i Berlin, nego i Atena, Bratislava ili Zagreb', izjavio je Alberto Mazzola, izvršni direktor CER-a, tijekom predstavljanja projekta u Ateni. 'Želimo da i manji gradovi duž tih linija imaju koristi od ovog projekta jer brza željeznica mijenja gospodarstvo, turizam i način života.'

Željeznica kao kralježnica europskog prometa

Mazzola je istaknuo da je cilj projekta pretvoriti željeznicu u glavni oblik prijevoza u Europi. Prema procjenama CER-a, 50 posto dugolinijskih putovanja u budućnosti će se odvijati brzim vlakovima, a 20 posto njih i dalje će koristiti konvencionalne linije, navodi Euronews.

'Danas prosječan turist u šest sati prijeđe oko 300 kilometara. Ako vlak putuje 250 kilometara na sat, isti putnik može prijeći čak 1500 kilometara za isto vrijeme. To je revolucija kakvu su ostvarile zemlje poput Kine, Francuske ili Španjolske', rekao je Mazzola.

Prema planovima, od Atene do Istanbula trebalo bi se putovati četiri sata dok bi se iz Madrida do Milana moglo stići u manje od šest sati. Time bi brzi vlakovi postali ozbiljna konkurencija zračnom prometu na kraćim relacijama, uz višestruko manji ugljični otisak.

Trošak veći od pola bilijuna eura

Procijenjeni trošak projekta iznosi 546 milijardi eura, a planirano trajanje izgradnje je 20 godina. CER predlaže da se financiranje osigura kombinacijom europskih i nacionalnih fondova, uz mogućnost korištenja dijela sredstava predviđenih za europsku obranu i infrastrukturu.

'Željeznica je dokazano strateška infrastruktura. Rat u Ukrajini pokazao je koliko je važna za mobilnost ljudi i opskrbu. Kada je rat započeo, više od šest milijuna Ukrajinaca evakuirano je upravo željeznicom, što je potvrdilo da bez vlakova ništa ne funkcionira', naglasio je Mazzola.

Nedostatak infrastrukture usporava razvoj

Iako Europa već desetljećima ulaže u željeznice, Mazzola upozorava da se kontinent suočava s ozbiljnim infrastrukturnim manjkavostima. 'Danas imamo manje željezničkih pruga nego nakon Drugog svjetskog rata – u prosjeku 15 do 20 posto manje po zemlji, a istodobno smo izgradili 80 posto više plovnih putova. Nedostatak pruga ograničava mogućnosti prijevoza i investicije', rekao je.

Od ukupno 200 tisuća kilometara željeznica u Europi, oko pet do 10 posto mreže već je potpuno zasićeno. 'Ako želite uvesti novi vlak na neku rutu, morate izbaciti postojeći. To pokazuje koliko je kapacitet ograničen', dodao je Mazzola.

Zelena transformacija kroz pruge

Projekt visokih brzina usko je povezan s ciljevima Europskog zelenog plana, a on predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto do 2050. godine. Brza željeznica, kao energetski učinkovit i održiv oblik prijevoza, trebala bi postati okosnica europskog zelenog prometa.

Mazzola naglašava da projekt ne podrazumijeva samo gradnju novih linija, nego i modernizaciju postojećih, digitalizaciju sustava, povećanje sigurnosti te bolju integraciju međunarodnih putničkih i teretnih vlakova.