Kina gradi alternativne pravce kako bi izvozila robu u Europu bez prolaska kroz Južno kinesko more, nastojeći tako izbjeći napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima u regiji
Planinski grad Chongqing u Kini postao je glavno čvorište za kopnenu trgovačku rutu koju neki nazivaju novim Sueskim kanalom. Ruta funkcionira željeznicom i očekuje se da će postati najvažnije logističko središte Azije.
Afirmacija Chongqinga
Prema pisanju South China Morning Posta, Chongqing, grad od 22 milijuna stanovnika, s okolicom koja mu gravitira 32 milijuna, se afirmirao kao strateška točka u kineskoj trgovačkoj mreži, a njegov model mogao bi potaknuti vladu da krene u slične investicije i na zapadu zemlje.
vezane vijesti
Kroz grad svakodnevno prolazi stotine tisuća pošiljaka, povezujući zemlje jugoistočne Azije poput Vijetnama i Singapura s Europom, uključujući Njemačku i Poljsku, koristeći brze teretne vlakove. Vrijeme isporuke kopnenim putem kraće je za 10 do 20 dana u odnosu na tradicionalne pomorske pravce, a pritom se znatno pojednostavljuju carinski postupci. Lansiranje ASEAN-ova brzog vlaka 2023. godine skratilo je vrijeme transporta između Hanoja i Chongqinga na svega pet dana, nakon čega roba Europu doseže za manje od dva tjedna.
Osim strateškog položaja, Chongqing je i snažno proizvodno središte – ondje se proizvodi oko trećina svjetskih prijenosnih računala, nalazi se važna baza za proizvodnju električnih automobila, a grad je i glavno izvoznо središte za četvrtinu kineskih automobila. Neki promatrači smatraju da kineski motivi za oslanjanje na ovaj grad nisu samo logistički, već i geopolitički.
Trgovinski rat sa SAD-om za vrijeme predsjednika Donalda Trumpa pokazao je opasnost oslanjanja na međunarodne pomorske pravce pod zapadnim utjecajem, poput Sueskog kanala te tjesnaca Hormuz i Malacca. Pandemija koronavirusa dodatno je pojačala rizike, razotkrivši krhkost pomorskih opskrbnih lanaca.
TITR ruta
S obzirom na to da je tijekom rata u Ukrajini 2023. dio kineskih pošiljaka bio zaplijenjen, prolazak kroz Rusiju postao je rizičniji, iako je bilateralna trgovina dviju zemalja 2024. dosegnula 240 milijardi eura. Stoga Peking snažno zagovara razvoj tzv. Srednjeg koridora, poznatijeg i kao Transkaspijska međunarodna transportna ruta (TITR). Zaobilazeći Rusiju i Sueski kanal, ova mreža željeznica, cesta i brodskih linija, kako bi izbjegao Rusiju i pomorske tjesnace, bilježi rekordan rast prometa preko Kazahstana i Kaspijskog mora.
Ipak, Kina se suočava s brojnim izazovima, uključujući carinska kašnjenja, visoke troškove, lošu infrastrukturu i financijsku održivost. Mnoge rute, posebno u okviru Inicijative Pojas i put, oslanjale su se na državne subvencije kako bi bile pristupačnije izvoznicima.
Chongqing - Duisburg
Najpoznatija i najkorištenija ruta povezuje kineski Chongqing s njemačkim Duisburgom, velikim riječnim i logističkim čvorištem u Europi. Putovanje traje oko dva tjedna, znatno kraće od standardnih 35 do 45 dana pomorskog transporta. Ovaj pravac postao je simbol kinesko-europske trgovinske suradnje, budući da Duisburg obrađuje više od 30 posto svih kontejnera koji željeznicom stignu iz Kine.
